protesti-u-kini

Ekonomija jedne od najuticajnijih globalnih sila – Kine, bilježi najgori učinak u posljednje dvije godine, dijelom zbog aktuelne krize u oblasti nekretnina i bankarskom sektoru. 

Rezultat tih ekonomskih promjena su demonstracije građana koji su ostali bez ušteđevine, nakon što su četiri banke onemogućile podizanje sredstava.  

Na društvenim mrežama je prenijeta informacija da su državne vlasti uključile tenkove kao odgovor na višemjesečne demostracije građana. Objava na Fejbuku, uz video na kojem su prikazani tenkovi, praćena je sljedećim sadržajem: 

 „Kina: Tenkovi za zaštitu banaka 

Vojska raspoređena da zaustavi napad na banke koje su zamrznule 6 milijardi deponovanih na računima svojih klijenata“. 

U drugom Fejsbuk postu, na koji je reagovalo 152 korisnika te društvene mreže, a 19 njih podijelilo, autor objave navodi da bi isti odnos države prema stanovništvu mogli očekivati i građani na našim prostorima. 

„Kina: 

Građani ne mogu podići usteđevinu iz banaka (grad Henan) pa izašli na ulice. Vojska izvela tenkove da zaštiti banke.  

-Vidite koga brani vojska, tako će sjutra i kod nas!!!“ 

Osim na društvenim mrežama, informaciju je objavio i portal Republika:  

„NA POMOLU NOVI TJENANMEN? Kinezi “isterali” tenkove na ulice u nameri da zaštiti banke od demonstranata  

Tenkovi Komunističke partije Kine u sredu su se kretali ulicama kako bi zastrašili demonstrante koji protestuju protiv banke Henan zbog oslobađanja zamrznutih sredstava“. 

Nakon što su u aprilu četiri banke u regiji Henan obustavile podizanje finansijskih sredstava, deponenti tih banaka su počeli kontinuirano da protestuju, tražeći svoj novac.  

Protesti u Kini kulminirali su 10. jula kada se više od 1.000 demonstranata okupilo ispred Narodne banke Kine u Džengdžou, glavnom gradu regije Henan, kako bi pokušali da povrate zamrznuta sredstva. 

Regulatorna komisija za bankarstvo i osiguranje Republike Kine je, prema navodima CNN-a, optužila većeg akcionara četiri banke za zloupotrebu novca od štediša.  

Henan Nev Fortune Group, akcionar četiri seoske banke, nezakonito je apsorbovao javna sredstva kroz interni i eksterni dosluh, korišćenjem platformi trećih strana i brokera fondova“, saopštila je kineska Regulatorna komisija za bankarstvo i osiguranje“. 

U proteste se uključila i policija koja je, prema pisanjima medija, nasilnim putem pokušala da suzbije masovni protest, a ovaj događaj je bio povod brojnih objava na društvenim mrežama i u medijima koji su izvjestili da je Vojska uključila tenkove kako bi obezbijedila četiri banke. 

U izvornom tvitu, autor objave je podijelio video na kojem se vide tenkovi, uz tvrdnju da građani neće moći da podignu svoj novac, postižući izuzetno veliku zapaženost. Više od 100 hiljada korisnika Tvitera pogledalo i lajkovalo objavu: 

„Tenkovi se postavljaju na ulice u Kini kako bi zaštitili banke. To je zato što je filijala Banke Kine u Henanu izjavila da je štednja ljudi u njihovoj filijali sada „investicioni proizvodi“ i da se ne može povući“. 

Pretraga karakterističnih obilježja prikazanih na video materijalu, konkretno zgrada koja je osvijetljena žutom bojom, ukazuje da je u pitanju zapravo Dži Hotel u gradu Rižao. Na fotografijama ovog hotela vidljivo je okruženje identično onom na datom videu. 

Ovom tvrdnjom se bavilo više fakt čeking platformi, a istraživački tim Associated press-a navodi u svojoj analizi da se u blizini grada Rižao nalazi pomorska baza, što je moguće potvrditi uvidom u mapu kineskih vojnih baza dostupnu javnosti. 

Kineska uprava za pomorsku bezbjednost objavila je saopštenje za javnost u kojem je navedeno da će se vojne vježbe održati od 14. do 16. jula u tom gradu, a što objašnjava prisustvo tenkova. 

Takođe, novinari France 24 su, u razgovoru sa zaposlenima hotela Dži koji je identifikovan u spornom videu, potvrdili da su tenkovi prošli pored hotela, a da su, prema njihovom mišljenju, dio vojne vježbe. 

„Došli smo do hotela, na istom mjestu gdje je snimljen video, a zaposleni su nam kazali da je vojna aktivnost zapravo vježba“. 

Dakle, vojne vježbe u gradu Rižao, udaljenom nekoliko sati od glavnog grada provincije Henan, gdje se nalaze četiri banke koje su tenkovi navodno čuvali, nisu povezane sa protestima građana. Medijske i objave na društvenim mrežama u kojima se pogrešno opisuju protesti u Kini ocijenili smo iz tog razloga kao lažne vijesti.  

Ovu ocjenu dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu. 

Edit: 30.11.2022.

Portal Republika.rs objavio je ispravku u svom originalnom tekstu, jasno koristeći etički standard profesionalnog postupanja novinara i demantovao prvobitne navode i njima dajemo ocjenu Demantovano. Ocjena “Demantovano” se daje u slučajevima kada medij utvrdi da je sadržaj potpada pod neku od gore opisanih negativnih ocjena koji je objavio ocijenjen nekom od navedenih ocijena i onda ga demantuje na jasan i vidljiv način, u skladu sa principima objave demantija.

In this article