Od tada, javnost pomno prati tkz. “Fajzergejt” slučaj u namjeri da sazna da li je bilo zloupotrebe tokom pregovora EK i Fajzera tokom nabavke vakcina protiv kovida.
Skoro tri godine kasnije, sud je donio odluku, a brojni domaći i regionalni mediji su prenijeli da je predsjednica EK, Ursula fon der Lajen proglašena krivom u tom slučaju.
“Ursula fon der Lajen proglašena krivom u slučaju “Fajzergejt”, piše u naslovu medija.
Ovu vijest su prenijeli portali Dan (arhivirano), Borba.me (arhivirano), Gradska RTV (arhivirano), Mondo.me (arhivirano), Najnovije.me (arhivirano), Novosti.rs (arhivirano), Danas.rs (arhivirano), Mondo.rs (arhivirano), Beograd danas (arhivirano), RTRS vijesti (arhivirano), Vaseljanska.net (1, 2) (arhivirano 1, 2), RT Balkan (arhivirano), Banja Luka 24.com (arhivirano), Mondo.ba (arhivirano), RTV Puls Brčko (arhivirano), TV K3 (arhivirano), TD portal.info (arhivirano).
Istu informaciju su prenijeli i korisnici društvenih mreža. (1, 2, 3, 4, 5, 6) (arhivirano)
Kako je došlo do Fajzergejt afere?
Predsjednica EK, Ursula fon der Lajen je, prema medijskim izvještajima (arhivirano) i sudskim dokumentima, lično vodila pregovore sa direktorom Fajzera, Albertom Burlom, putem SMS poruka i telefonskih poziva.
Postojala je sumnja da je komunikacija vođena mimo standardnih procedura i bez uključivanja stručnih službi EU u ranoj fazi pregovora.
Rezultat tih pregovora bio je najveći ugovor za nabavku vakcina u istoriji EU, vrijedan više milijardi eura, kojim je obezbijeđena kupovina (arhivirano) 1,8 milijardi doza Fajzer/BioNTech vakcina.
Uprkos pritisku javnosti i zahtjevu za pristup dokumentima, EK je odbila da objavi prepisku, tvrdeći da SMS poruke nisu zvanični dokumenti.
Njujork Tajms je 2022. tužio Komisiju zbog odbijanja da objavi poruke.
Presuda Opšteg suda EU je konačno uslijedila 14. maja 2025.
Prema toj presudi (arhivirano), EK je prekršila pravila transparentnosti i nije pružila uvjerljivo objašnjenje zašto poruke nisu dostupne, a da takva komunikacija može predstavljati zvanični dokument ako se tiče javne politike.
Opšti sud Evropske unije nije proglasio predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen lično odgovornom za prikrivanje informacija.
U presudi Opšteg suda EU navedeno je:
“Zaključak
84. Prema tome, mora se zaključiti da Komisija u osporenoj odluci nije pružila nikakvo vjerodostojno objašnjenje zbog čega nije bila u mogućnosti da pronađe tražena dokumenta. Objašnjenja koja je Komisija dala kao odgovor na pitanja postavljena u kontekstu mjere za organizaciju postupka, i koja su ponovljena tokom rasprave – čak i ako se pretpostavi da su relevantna za ocjenu zakonitosti osporene odluke – takođe nisu zadovoljavajuća, jer ne omogućavaju da se sazna šta se zaista dogodilo sa traženim dokumentima.
85. Kako je oborena pretpostavka o nepostojanju traženih dokumenata, na Komisiji je, kao što proizlazi iz stava 40, bilo da pruži vjerodostojno objašnjenje zbog čega nije mogla da pronađe tražena dokumenta, za koja se tvrdi da su ranije postojala, ali više nisu postojala na dan podnošenja zahtjeva za pristup dokumentima, ili da ih, u najmanju ruku, nije bilo moguće pronaći. Međutim, kako proizlazi iz prethodne analize, Komisija je samo navela da ne posjeduje tražena dokumenta. U tim okolnostima, treba zaključiti da Komisija nije ispunila svoje obaveze prilikom obrade zahtjeva za pristup dokumentima, kako je podsjetila u stavu 59, te je time prekršila načelo dobre uprave iz člana 41 Povelje.
86. Shodno tome, treći osnov tužbe (op.a., u kojem tužitelji u suštini osporavaju zakonitost odbijanja EK da otkrije tražene dokumente) mora se usvojiti, a osporena odluka poništiti, bez potrebe da se odlučuje o ostalim osnovima tužbe ili o zahtevu tužilaca za izvođenje dokazne radnje”.
Dakle, postupak se nije vodio protiv nje lično, niti je tužba sadržavala optužbe ili pravne osnove za njenu odgovornost u vezi sa prikrivanjem informacija. Sud je razmatrao da li je bilo opravdano što Evropska komisija nije dostavila tražene informacije novinarki Njujork Tajmsa – konkretno prepisku između predsjednice Komisije i izvršnog direktora Fajzera u vezi s nabavkom vakcina protiv kovida.
Poslednjih dana, brojni analitičari i svjetski mediji (arhivirano ovdje i ovdje) raspravljaju o političkoj odgovornosti predsjednice EK, Ursule fon der Lajen. Ipak, formalno odgovorna je EK kao institucija i presuda Osnovnog suda EU se odnosi upravo na EK.
Sličnim tvrdnjama su se bavile i kolege iz Raskrinkavanje.ba. (arhivirano)
Zbog činjenice da su brojni mediji manipulativno informisali javnost o presudi Osnovnog suda EU u slučaju Fajzergejt, objavama dajemo ocjenu manipulisanje činjenicama.
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.
