A, sudeći prema objavama na društvenim mrežama, drugačiji stav u odnosu na aktuelnu situaciju u vezi sa sukobom Izraela i Irana pokazala je predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen.
Na mrežama se dijeli njena fotografija (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19) (arhivirano) uz prateći tekstualni opis:
“Evropska unija se suprotstavlja Izraelu? Fon der Lajen zaustavlja Netanjahua!”
Vijest je potekla od portala Novi.ba (arhivirano), koji je u samom tekstu prenio da je predsjednica EK obavila telefonski razgovor sa premijerom Izraela, Benjaminom Netanjahuom nakon što je 13. juna eskalirao sukob između Izraela i Irana. U tekstu je pravilno citirana izjava Fon der Lajen, pa ostaje nejasno na osnovu čega su “izvukli” naslov u kojem tvrde predsjednica EK “zaustavlja” Netanjahua jer on ne odgovara suštini teksta.
Šta je tačno rekla Fon der Lajen?
Nakon telefonskog poziva, Fon der Lajen je podijelila na društvenoj mreži Iks (arhivirano) informaciju o razgovoru sa Netanjahuom, navodeći da Izrael ima pravo da se brani, a da je Iran glavni izvor regionalne nestabilnosti.
“Upravo sam razgovarala sa premijerom @netanyahu. Sa dubokom zabrinutošću pratimo dešavanja na Bliskom istoku.
Ponovila sam našu posvećenost miru, stabilnosti i diplomatskim naporima koji vode ka deeskalaciji.
U tom kontekstu, naglasila sam da Izrael ima pravo da se brani. Iran je glavni izvor regionalne nestabilnosti.
Evropa je uvijek bila jasna: Iran nikada ne smije da dođe u posjed nuklearnog oružja. Hitno je potrebna pregovaračka rješenja.
Dosledno izražavamo snažnu zabrinutost zbog iranskog nuklearnog i balističkog raketnog programa — istih raketa koje neselektivno pogađaju gradove, ne samo u Izraelu, već i u Ukrajini”.
Ona je u objavama navela da je sa Netanjahuom razgovarala i o situaciji u Gazi, ocijenivši je neprihvatljivom, upućujući poziv da se odmah omogući humanitarna pomoć civilima.
Poruke o stabilnosti koje dolaze iz EU nisu samo stav predsjednice EK, Ursule fon der Lajen, već slične izjave dolaze i od strane drugih zvaničnika.
Visoka predstavnica EU za vanjsku i bezbjednosnu politiku i potpredsjednica Evropske komisije, Kaja Kalas uputila je istu poruku (arhivirano) na nedavno održanom Savjetu za spoljne poslove, kojem su prisustvovali evropski ministri spoljnih poslova.
“Novi rat je opasan razvoj događaja, a nedavne vojne akcije dodatno su pojačale tenzije. Iran već decenijama predstavlja prijetnju, i Evropska unija je uvijek jasno isticala da se Iranu ne smije dozvoliti razvoj nuklearnog oružja, jer bi to predstavljalo prijetnju međunarodnoj bezbjednosti.
Međutim, vojne akcije uvijek sa sobom nose rizike i neizvijesnosti. Ono što je sada najvažnije jeste da se minimizuje rizik od dalje eskalacije. Danas su ministri pozvali sve strane da se povuku, vrate za pregovarački sto i spriječe dalje zaoštravanje sukoba. Produženi rat nikome ne koristi”, kazala je Kalas.
Dakle, na osnovu posljednjih dostupnih informacija koje se tiču stava EU o situaciji na Bliskom istoku, jasno je da zajednica evropskih država teži miru i stabilnosti, suprotno onome što je podijeljeno u Fejsbuk objavi – da se EU suprotstavlja Izraelu. Takođe predsjednica EK je navela i da „Izrael ima pravo da se brani“, što se kosi sa tvrdnjom da Fon der Lajen “zaustavlja” Netanjahua.
Svakako, kad Fejsbuk stranice poput “Moji recepti” i “Uredi dom – ideje i savjeti” počnu da izvještavaju o tome kako Fon der Lajen “zaustavlja” Netanjahua, jasno je da se ne radi o provjerenim informacijama, nego o “algoritamskoj kuhinji” za proizvodnju klikova na izmišljenom testu iz geopolitike.
Objavi portala Novi.ba dajemo ocjenu klikbejt, dok objave na Fejsbuku ocjenjujemo ocjenom lažna vijest.
Ocjenu “Klikbejt” dobija medijski izvještaj čiji naslov nema uporište u samom tekstu koji slijedi. Ovakvi tekstovi i prilozi imaju cilj da senzacionalističkim naslovom privuku pažnju konzumenta/kinje, obećavajući sadržaj koji zapravo ne postoji i uglavnom se kreiraju iz finansijskog interesa odnosno zbog povećanja čitanosti.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.