Globalni trendovi požara reflektuju se u Crnoj Gori i kroz pojave megapožara i dužih sezona. Na sreću, još nismo imali požare razmjera australijskih ili sjevernoameričkih, ali ljeto 2017. bilo je blizu – više istovremenih požara haralo je primorjem (Luštica, Herceg Novi, Tivat) i centralnim područjem, dovodeći službe do krajnjih granica izdržljivosti. Ti događaji su pokazali da se i u Crnoj Gori mogu desiti situacije sa “vatrenom stihijom” koja prevazilazi lokalne kapacitete. Tada je pomoć stigla iz Hrvatske, Izraela, Švajcarske, Ukrajine i Bugarske, što je dio globalnog mehanizma solidarnosti u borbi protiv velikih požara. Klimatski ekstremi povećavaju vjerovatnoću da će takve situacije postati češće.
Povezanost sa globalnim trendovima vidi se i u podacima o emisijama: veliki požari u Crnoj Gori doprinose emisijama CO₂ (npr. požari 2021. u CG su bili dio rekordnih emisija te godine za cijeli region Mediterana). Iako je udio Crne Gore u globalnim emisijama od požara mali, svaki hektar izgubljene šume umanjuje i naš doprinos ublažavanju klimatskih promjena (šume CG apsorbuju znatan dio naših antropogenih emisija CO₂, ali nakon požara ta funkcija je oslabljena dok šuma ponovo ne naraste).
Statistika u Crnoj Gori pokazuje ranjivost prirode
Prema informacijama koje je Raskrinkavanju dostavio Direktorat za zaštitu i spašavanje Miinistarstva unutrašnjih poslova (Direktorat), u periodu od 1. januara 2020. do 26. juna 2025., OKC 112 je imao ukupno 4.276 prijava za požare na otvorenom prostoru – u šumama, makijama, livadama, parkovima i drugim prirodnim predjelima, bez uključenih požara u urbanim sredinama.
Dodatno, Evropski sistem za informacije o šumskim požarima (EFFIS), koji koristi satelitske senzore kao što su MODIS i VIIRS, prikazuje precizniji uvid u stanje. Prema podacima dostupnim na EFFIS portalu, u Crnoj Gori je u posljednjih 5 godina (2020 – 2025) bilo ukupno 700 požara u kojima je izgorjelo 136,670 hektara, pri čemu je broj požara i opožarena površina, u zavisnosti od meteoroloških uslova i intenziteta požara, bila različita po godinama (Tabela 1). Treba napomenuti da navedeni satelitski sistemi detektuju samo veće požare na otvorenom. Kako navode iz Direktorata, broj požara je u proteklih pet godina bio očekivan, što znači da za njihovu sanaciju nije bilo potrebno tražiti međunarodnu pomoć, već se borba protiv stihija vodila sopstvenim materijalno-tehničkim sredstvima.
Tabela 1 – Podaci o broju požara na otvorenom u Crnoj Gori i izgorjeloj površini, za period 2006-2025, koji su detektovali MODIS i VIIRS satelitski sistemi. Podaci preuzeti sa EFFIS Statistics Portal, platforme Evropske komisije
Prema odgovorima Direktorata, najčešće pogođene regije požarima na otvorenom prostoru u posljednjih pet godina su centralni i primorski region. Požari se najčešće javljaju tokom ljetnjeg sušnog perioda, a njihova učestalost je direktno povezana sa ekstremnim vremenskim pojavama, što potvrđuje i Strategija za smanjenje rizika od katastrofa. Analiza požara iz posljednjih 20 godina ukazuje da su klimatske promjene, povećane suše, učestaliji požari i biotske štetočine glavni faktori koji ugrožavaju crnogorske šume – i da će ti rizici nastaviti da rastu.
Prema procjenama iz Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, najveći dio opožarenih površina ne obuhvata visoko kvalitetne šume, već degradirane oblike listopadne vegetacije, niske šume izdanačkog porijekla, kao i krševita područja sa šibljacima – često na nepristupačnom terenu. Ipak, u požarima između 2020. i 2025. godine, podjednako su bile pogođene i četinarske i listopadne šume.
Kako preciziraju iz Uprave u odgovorima dostavljenim Raskrinkavanju, ukupna ekonomska šteta uzrokovana šumskim požarima u periodu 2020-2025 procijenjena je na 1.238.765 eura. Procjene se vrše godišnje, obilaskom terena, i obuhvataju državne, ali i privatne šume. Uzroci ovih požara su u velikoj većini slučajeva (čak 98%) povezani sa ljudskim faktorom – najčešće kroz nepažnju i neodgovorno ponašanje, zbog čega se iz Uprave stalno apeluje na građane da ne pale vatru na otvorenom prostoru.
Sistemi ranog upozoravanja i preventivne mjere
Crna Gora je od 2024. godine uvela u upotrebu Crnogorski informacioni sistem za različite vrste rizika, razvijen u saradnji sa japanskom agencijom JICA. Ova moderna Web-GIS platforma predstavlja važan iskorak u ranom otkrivanju i upravljanju šumskim požarima. Sistem koristi podatke iz satelitskih snimaka, meteoroloških stanica i nacionalnih institucija poput Monstata, Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, kao i Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, objašnjeno nam je iz Direktorata.
Informacioni sistem za šumske požare Crne Gore (CGFFIS) (Screenshot)
Sistem omogućava praćenje faktora rizika (npr. indeks opasnosti od požara i suvoća vegetacije), prikazuje broj ugroženih objekata i stanovnika, vrstu šuma i vrijednost stabala, kao i lokacije dalekovoda i pristupnih puteva. Tokom prethodne sezone, automatski je pratio i bilježio požare većeg obima u realnom vremenu, čime je znatno unaprijeđena efikasnost odgovora nadležnih službi.
Pored toga, Direktorat za zaštitu i spašavanje putem Operativno-komunikacionog centra 112 ima pristup evropskim sistemima ranog upozoravanja, poput Copernicusa i EFFIS-a, čiji se podaci koriste u planiranju i operativnom djelovanju.
Iz Uprave za gazdovanje šumama i lovištima navode da je u prethodnih pet godina, u cilju obnavljanja šuma nakon požara, pošumljeno više od dva miliona sadnica, na ukupnoj površini od oko 392 hektara. Pored toga, izrađeni su planovi zaštite i spašavanja na nivou područnih jedinica, dok su korisnici šuma (po ugovorima o korišćenju) obavezani da izrade tzv. preduzetne planove zaštite. U toku ljetnjih mjeseci, Uprava angažuje dodatne osmatrače na kritičnim tačkama, organizuje protivpožarne ekipe, a svaki lugar posjeduje naprtnjaču za brzo gašenje požara u početnoj fazi, uz dodatnu opremu kao što su čelične metle, rezervoari za vodu i ručni alati.
Uprava takođe sprovodi preventivne mjere poput održavanja protivpožarnih pruga, puteva i uklanjanja lako zapaljivog materijala iz šume, dok se sve pojave i dojave bilježe kroz dnevnik dežurstva. U slučaju požara, osim lugara i osmatrača, u brzu reakciju su uključeni i svi tehničari i inženjeri koji rade u Upravi, čime se dodatno osnažava terenska operativnost i organizovanost.
Koliko smo spremni? Kapaciteti Crne Gore za borbu protiv požara
Kapaciteti za odgovor na požare ključni su element u zaštiti ljudi, prirode i imovine. Osim reaktivnog djelovanja, sve više se insistira na prevenciji i boljoj pripremljenosti sistema. Crna Gora, kao zemlja podložna požarima, razvija svoje institucionalne i tehničke kapacitete kroz različite oblike obuka, ulaganja i međunarodne saradnje.
Direkcija avio-helikopterska jedinica je jedina operativna formacija Direktorata za zaštitu i spašavanje. Njena uloga je višestruka: gašenje požara iz vazduha, izviđanje terena, prevoz opreme i ljudi u nepristupačne zone, evakuacija iz ugroženih područja i planinsko spasavanje.
Trenutno, država raspolaže sa tri aviona Air Tractor, od kojih je jedan operativan, dok se druga dva očekuju da budu osposobljena do kraja jula 2025. godine. Tu su i dva helikoptera – AB 212 i AB 412 – s tim što je AB 412 u fazi opravke i koristi se za gašenje požara putem Simplex sistema, koji omogućava precizno izbacivanje vode ili retardanta iz vazduha.
Iako zakon predviđa da su lokalne samouprave odgovorne za stručno osposobljavanje vatrogasaca, Direktorat aktivno organizuje specijalizovane obuke, naročito u okviru međunarodnih IPA projekata. Ove obuke se sprovode zajedno sa kolegama iz Italije, Hrvatske, Albanije i BiH, čime se prenosi iskustvo i praksa iz zemalja koje su se suočavale sa velikim vatrenim stihijama.
U prethodnim godinama, kroz brojne međunarodne projekte, Crna Gora je značajno unaprijedila tehničku opremljenost službi zaštite i spašavanja. Među najvažnijim stavkama su:
- Multifunkcionalni robotički sistem za gašenje požara, vrijedan 949.502 €
- Dronovi sa termalnim kamerama, terenska vozila, crpne jedinice i TETRA radio komunikacija,
- Kompletna lična zaštitna oprema za jedinice iz sjevernih i južnih opština,
- Specijalizovani alati za gašenje šumskih požara i operacije u nepristupačnim terenima.
Veliki iskorak napravljen je 2022. godine, kada je u Podgorici otvoren Trening centar za zaštitu i spašavanje, površine 1.485 m². U njegovu izgradnju i opremanje uloženo je 375.000 eura, a danas predstavlja ključnu tačku za održavanje obuka, međunarodnih vježbi i edukacija za sve aktere sistema zaštite i spašavanja.
Ukupno je za ove namjene uloženo više od 1,7 miliona eura u periodu od 2014. do 2025. godine.
Osim toga, Ministarstvo unutrašnjih poslova je 2018. godine, obrazovalo Komisiju za pripremu javnog konkursa za raspodjelu sredstava fonda sredstava za zaštitu i spašavanje kao i vrednovanje projekata za zaštitu i spašavanje. Na ovaj način od 2018. do kraja 2024. godine subjektima Sistema za zaštitu i spašavanje je podijeljeno ukupno 553.851,28 eura.
Kao dio svojih evropskih obaveza, Direktorat je u proteklom periodu izradio tri ključna strateška dokumenta koji čine osnovu za sistemski pristup u borbi protiv katastrofa:
- Strategija za smanjenje rizika od katastrofa (2025–2030),
- Procjena rizika od katastrofa Crne Gore,
- Procjena sposobnosti upravljanja rizicima od katastrofa.
Ovi dokumenti su ne samo zakonska, već i funkcionalna osnova za sve naredne korake države u unapređenju sistema.
Ko izaziva požare? Pogled u evidenciju policije
Uprava policije je u posljednjih pet godina registrovala ukupno 277 krivičnih djela povezanih s podmetanjem požara. Najčešće su kvalifikovana kao:
- Izazivanje opšte opasnosti (142 slučaja),
- Uništenje i oštećenje tuđe stvari po službenoj dužnosti (64 slučaja),
- Uništenje i oštećenje tuđe stvari po privatnoj tužbi (71 slučaj).
Krivične prijave se podnose kada se utvrdi da je lice imalo umišljaj ili nehat – dakle, da je požar izazvan svjesnim ili nesvjesnim djelovanjem. Međutim, postoje i brojni drugi slučajevi koji se vode kao bezbjednosni događaji, a koji uključuju prirodne uzroke (grom), tehničke kvarove (neispravne instalacije, samozapaljenje) ili blaže oblike nemara (ostavljena svijeća, neugašena vatra i slično).
Takvih bezbjednosnih događaja, koji su obuhvatili livade, šume i drugi otvoreni prostor, bilo je ukupno 605 u periodu od pet godina. Ipak, Uprava policije ne vodi precizne evidencije o tome koliko je tačno njih izazvano ljudskim faktorom.
Između varnice i stihije – Crna Gora na klimatskoj prekretnici
Crna Gora ostaje duboko ranjiva na požare, pogotovo u vremenu sve izraženijih klimatskih ekstrema. Iako vatra ne poznaje granice, čovjek ostaje njen najčešći uzrok – bilo kroz nepažnju, bilo kroz nesavjesno ponašanje. Kada se tome doda porast sušnih dana, sve duže ljetnje sezone i brži povratak toplotnih talasa, jasno je da rizici od požara više nijesu povremena prijetnja, već sve češći izraz nove klimatske stvarnosti. Sistemi zaštite i reagovanja u Crnoj Gori jesu ojačani – kroz obuke, međunarodne projekte, savremene tehnologije i strateška planiranja – ali izazovi rastu brže od kapaciteta. Adaptacija na “novo normalno” ne smije biti spora ni parcijalna. Svaki izgubljeni hektar šume nije samo ekonomski gubitak, već i udar na prirodnu otpornost zemlje. U toj borbi, ključnu ulogu ne igra samo država, već i svaki pojedinac koji svojom odgovornošću može spriječiti varnicu da postane stihija.