U jednoj od poslednjih takvih objava se tvrdi (arhivirano) da “stari euro odlazi u zaborav”, jer je ključna institucija zadužena za monetarnu politiku eurozone da kreira nove novčanice.
“Stari evro odlazi u zaborav: Evropska centralna banka donijela odluku- slijedi kreiranje novih novčanica”, piše u objavi.
Ipak, tvrdnja da “stari euro odlazi u zaborav” nije u potpunosti tačna i dovodi u zabludu korisnike Fejsbuka.
O čemu se tačno radi?
Evropska centralna banka (ECB) jeste najavila dizajn novih novčanica eura, ali to ne znači da će euro, kao valuta, prestati da bude validan. Niti će postojeće novčanice eura odmah prestati da važe.
U decembru 2021. godine, ECB je najavila (arhivirano) da planira redizajn novčanica eura.
„ U decembru 2021. najavili smo planove za redizajn euro novčanica, što je dio procesa razvoja novih. Želimo da obezbijedimo da euro novčanice ostanu dostupne i pristupačne, kao i da i dalje budu sigurno i efikasno sredstvo plaćanja. Takođe, želimo da euro novčanice budu održivije i ekološki prihvatljivije. Zbog toga ispitujemo njihov uticaj na životnu sredinu kako bismo pronašli načine da smanjimo njihov negativan efekat kroz nove materijale i procese. Proces redizajna takođe je prilika da novčanice postanu inkluzivnije“, obrazloženo je tada na sajtu ECB-a.
Novi dizajn biće zasnovan na temi „Evropa u pokretu“, saopštila je (arhivirano) ECB dvije godine kasnije.
Sredinom jula 2025. godine ECB je najavila (arhivirano) javni konkurs za dizajn novih euro novčanica, a izbor finalnog dizajna planiran je za kraj 2026. godine.
Suština je da “stari euro ne odlazi u zaboravi”, niti se radi o nekoj novoj valuti mimo eura, već će doći, kao što smo pojasnili, do redizajna novčanica eura.
Postojeće novčanice ostaju zakonsko sredstvo plaćanja i biće u upotrebi paralelno sa budućim serijama novčanica dugi niz godina nakon što novi dizajn počne da se štampa i ulazi u promet (npr. prelazak sa serije „Evropa“ na prethodne).
Procedura povlačenja bilo koje serije euro novčanica je veoma transparentna i propisana je posebnim odlukama ECB koje se javno objavljuju.
Zbog svega navedenog, objave ocjenjujemo ocjenom – manipulisanje činjenicama i klikbejt.
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.
Ocjenu “Klikbejt” dobija medijski izvještaj čiji naslov nema uporište u samom tekstu koji slijedi. Ovakvi tekstovi i prilozi imaju cilj da senzacionalističkim naslovom privuku pažnju konzumenta/kinje, obećavajući sadržaj koji zapravo ne postoji i uglavnom se kreiraju iz finansijskog interesa odnosno zbog povećanja čitanosti.