Tako je i ovog puta, a navodno je glavna protagonistkinja priče o cenzuri nekadašnja sekretarka SAD i predsjednička kandidatkinja, Hilari Klinton. Portal Epoha piše: (arhivirano: ovdje)
Hillary Clinton otvoreno zaziva masovnu cenzuru i tvrdi, “ako ne cenzuriramo slobodu govora onda gubimo potpunu kontrolu”
U tekstu od trećeg avgusta se navodi da je Klinton “dala otkrivajuću izjavu tijekom žestokog intervjua za CNN u nedjelju, izravno pozivajući na cenzuru i kontrolu nad govorom na internetu.
Prije svega, isječak u kojem govori na pomenutu temu nije od vikenda. Novinar Majkl Smerkoniš sa CNN-a postavio je video na Jutjubu 28-og septembra prošle godine, a naslov glasi:
“Cijeli video sa sekretarkom Klinton o Članu 230, koji su mnogi protumačili kao poziv na cenzuru”
Smerkoniš i Klinton razgovaraju o njenoj novoj knjizi i pominje se teza kako su današanja djeca diskonektovana i kako dosta vremena provode na telefonima, kao i kako bi se to moglo preduprijediti. Klinton govori da su djeca postala zavisna od društvenih mreža, kao i da pate od anksioznosti ili depresije, te da se to može povezati sa vremenom provedenim uz ekran. Potom ističe ono što se i daje kao citat u spornom tekstu Epohe:
„Po mom mišljenju, trebali bismo ukinuti nešto što se zove Članak 230 koji je platformama na internetu davao imunitet jer se smatralo da su samo posrednici koji ne bi trebali biti odgovorni za objavljeni sadržaj. Ali sada znamo da je to bilo previše pojednostavljeno gledište, da ako platforme, bilo da se radi o Facebooku ili Twitteru/X-u, Instagramu ili TikToku, što god one bile, ne moderiraju i ne prate sadržaj, izgubili smo potpunu kontrolu, a to nisu samo društveni i psihološki učinci, to je stvarna šteta.”
Portal tu staje sa citatom, ali je Klinton dalje dodala:
“.. tu imamo dječiju pornografiju, prijetnje nasiljem, stvari koje su mnogo opasne. Moramo ukloniti imunitet od odgovornosti i moramo imati kontrolne mehanizme, treba nam regulacija…”
Član 230 o kojem govori pruža ograničeni savezni imunitet “dobavljačima i korisnicima interaktivnih računarskih usluga”: (arhivirano: ovdje)
“Zakon generalno spriječava da dobavljači i korisnici budu odgovorni – odnosno, pravno odgovorni – za informacije koje je pružila druga osoba, ali ih ne spriječava da budu pravno odgovorni za informacije koje su razvili ili za aktivnosti koje nijesu povezane sa sadržajem treće strane. Sudovi su tumačili Član 230 kako bi spriječili širok spektar tužbi i spriječili zakone koji bi dobavljače i korisnike učinili odgovornim za sadržaj treće strane. Na primjer, zakon je primijenjen da bi se zaštitili dobavljači onlajn usluga, poput kompanija društvenih medija, od tužbi zasnovanih na njihovim odlukama da prenose ili uklanjaju sadržaj koji generišu korisnici.”
Oko Člana 230 debata se vodi odavno, a kako je to pojednostavio Njujork Tajms: (arhivirano: ovdje)
“Šta je opet Član 230? Zakon od 26 riječi dozvoljava veb-sajtovima da donose pravila o tome šta ljudi mogu, a šta ne mogu da objavljuju, a da pritom ne budu pravno odgovorni (uglavnom) za sadržaj.
Ako vas optužim za ubistvo na Fejsbuku, možda ćete moći da me tužite, ali ne možete tužiti Fejsbuk. Ako kupite neispravnu igračku od trgovca na Amazonu, možda ćete moći da tužite prodavca, ali ne i Amazon. (Postoji izvjesna pravna debata o ovome, ali shvatate suštinu.)”
Klinton je, dakle, prije 10 mjeseci govorila kako bi trebalo preispitati pravila i obaveze velikih tehnoloških kompanija, kako bi djeca bila zaštićenija na internetu. Svakako nije pozvala na masovnu cenzuru i cenzuru slobode govora. Na slične teme o cenzuri Raskrinkavanje je već više puta upozoravalo.
Sporna objava dobija ocjenu – manipulisanje činjenicama.
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.