I dok se čeka odgovor od Evroatlantski centar za koodinaciju odgovora na katastrofe (EADRCC) kojem je naša zemlja uputila zahtjev za pomoć, nađe se vremena da se još jednom spočita NATO savezu kako ne pomaže svojoj članici.
U tome kao i obično prednjače srpski i prosrpski tabloidi. Portal alonline.me tvrdi kako NATO još „razmišlja“ da li da pomogne Crnoj Gori.
“Dok su Srbija i EU već poslale helikopter i hrvatski kanader koji aktivno gase požare u Crnoj Gori, članice NATO-a i dalje se „konsultuju“ da li uopšte i kako da reaguju na zvaničan zahtjev za pomoć”, piše u tekstu aloonline.me (arhivirano)
Iako smo više puta objasnili kako funkcioniše EARDCC tim za pružanje pomoći, očigledno ćemo morati to učiniti još jednom.
Tačno je da je Crna Gora uputila zahtjev za pomoć Evroatlantskom centar za koodinaciju odgovora na katastrofe (EADRCC), ali je istina drugačija od one kako je predstavlja srpski tabloid.
Evroatlantski centar za koodinaciju odgovora na katastrofe (EADRCC) primio je poziv Crne Gore za pomoć i proslijedio ga saveznicima i partnerima NATO, objavili su mediji navode iz EADRCC.
“U toku su konsultacije saveznika i partnera Alijanse da li i na koji način mogu pružiti podršku Crnoj Gori. Takođe, u direktnom smo kontaktu sa crnogorskim vlastima. Napominjemo da NATO ne posjeduje niti komanduje sredstvima za gašenje požara – ona su u vlasništvu država, pa je na njima da odgovore na zahtjev za pomoć”, kazali su EADRCC “Vijestima”.
Dakle, centar za pomoć čine zemlje članice NATO, koje kroz zajedničke konsultacije odlučuju koja od zemalja je spremna da pruži pomoć. Kako Crna Gora nije jedina zemlja koja se suočava sa požarima, odluka se donosi na niovu saveznika, zavisno od situacije u pojedinačnim zemljama.
Dakle, kao što je navedeno i u odgovoru medijima, NATO ne posjeduje i ne komanduje sredstvima za gašenje požara, već zemlje pojedinačno. Zato objava portala aloonline, dobija ocjenu manipulacija činjenicama.
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.