Ipak, pojedini ove odnose i dalje predstavljaju gorima nego što jesu, šireći dezinformacije.
Tako se na jednom fejsbuk profilu, povodom nedavnog sastanka između čelnika EU i Kine, pojavila informacija kako je samit naglo prekinut, jer Peking ne trpi licemjerstvo Brisela.
“Samit, zakazan za nekoliko dana, propao je u roku od nekoliko sati. Xi je navodno rekao svom timu: “Nećemo više gubiti vrijeme. Žele sukob, a ne rješenja.” Xijeva posljednja poruka bila je jasna: “Uskladili ste se sa SAD. Iznevjerite ono na šta ste se obavezali, a zatim se žalite kada vas nadmašimo? Ako imate hrabrosti, takmičite se pošteno. U suprotnom, nemojte to nazivati diplomatijom.” navodi se u objavi (arhivirano) uz video snimak na kojem su Ursula fon der Lajen i Si Đinping.
U video snimku se još dodaje:
“Sastanak između Kine i Europske unije upravo je završen i to ne rukovanjem, već napetošću toliko jakom da se mogla rezati nožem. U izuzetno rijetkom potezu, kineski predsjednik Xi Jinping je naglo prekinuo sastanak, rekao liderima EU: ‘To je to’ i otišao. Što je pošlo po zlu? Sve. Kina, poznata po smirenoj diplomaciji i pro-trgovinskom stavu javno je pozvala predsjednicu EU Ursulu von der Leyen, a ona se nije suzdržavala. Optužio je Europu da je zabila nož u leđa Pekingu nakon što je tajno potpisala carinske ugovore sa SAD-om, usprkos obećanju da će ojačati veze s Kinom. Xi je bez ustručavanja rekao: ‘Pozvali ste nas na poštenu trgovinu, ali namećete ograničenja na našu robu? Ovo nije trgovina, to je rat’. Ukazao je na carine EU na kineska električna vozila i izvoz rijetkih minerala, nazivajući ih nepravedenima i protekcionističkim. Kineski argument je bio oštar: ‘Ako naši automobili dominiraju vašim tržištem, poboljšajte svoja. Napravite bolja, jeftinija vozila. To je konkurencija, a ne plakanje i građenje zidova”
Ipak, ne postoji nijedan medijski izvještaj koji bi nagovijestio da je sastanak prekinut.
Na sajtu koji izvještava o aktivnostima Evropske komisije, navodi se da je Samit EU-Kina održan u Pekingu.
“Predsjednik Evropskog savjeta, António Costa, i predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen, predstavljajući EU, sastali su se sa kineskim predsjednikom Xi Jinpingom i premijerom Li Qiangom na dvije odvojene sesije. Visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku, Kaja Kallas, takođe je učestvovala na sastancima. EU je ponovila svoju posvećenost jačanju angažmana sa Kinom i unapređenju saradnje u cilju suočavanja sa zajedničkim globalnim izazovima. U tom kontekstu usaglašen je zajednički saopštenje za medije o klimatskim promjenama”, navodi se u izvještaju sa sastanka.
Lideri EU i Kine ponovo su, kako se navodi, potvrdili svoju posvećenost očuvanju međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima i zajedničkom radu na zaštiti multilateralizma.
Dakle, nema riječi o prekidu sastanka.
Kineska državna televizija CCTV, takođe izvještava o sastanku. Navode kako je kineski predsjednik iznio nekoliko predloga za poboljšanje odnosa.
“Za budući razvoj odnosa između Kine i EU, Xi je iznio tri prijedloga: dvije strane treba da se drže međusobnog poštovanja i učvrste pozicioniranje odnosa kao partnerstva; da njeguju otvorenost i saradnju i na pravi način upravljaju razlikama; da praktikuju multilateralizam i brane međunarodna pravila i poredak. Istog dana, kineski premijer Li Qiang je zajedno sa Costom i von der Leyen predsjedavao samitom, a obje strane su se obavezale da će unaprijediti saradnju u oblasti ekonomije, trgovine i investicija. Nakon samita, Li i von der Leyen su prisustvovali Simpozijumu poslovnih lidera Kina-EU, na kojem je učestvovalo oko 60 poslovnih lidera”, pišu u tekstu.
Ni u ovoj vijesti, nema ni naznaka prekida sastanka, o kojima se navodi u izvještajima sa fejsbuka.
Istom temom bavio se i Faktograf.
Iako, sudeći po izvještajima relevantnih medija, samit nije donio nikakva specijalna rješenja za komplikovani odnos Brisela i Pekinga, nema ni informacija o tome da je on prekinut, već kao što se vidi iz priloženog, sastanak je održan.
Zato objavu sa Fejsbuka, ocjenjujemo kao dezinformaciju.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.