Tako je ministarstvo kulture navodno krenulo “u obračun” sa svima onima čije postavljanje država nije aminovala.
Jedan od njih je i spomenik Jusufu Čeliću u Gusinju. Ipak, pojedini korisnici društvenih mreža su ovu inicijativu pripisali potpuno pogrešnoj osobi.
Tako je na fejsbuk stranici crnogorski vremeplov objavljeno kako je za rušenje spomenika Jusufu Čeliću “zaslužan” Vladislav Dajković.
“Spomenik Jusufu Čeliću u Gusinju je jutros srušen nakon brojnih inicijativa Vladislava Dajkovića. Podsjećanja radi, Čelić je bio na čelu muslimanske milicije koja je odgovorna za brojna ubistva srpskog pravoslavnog stanovništva u okolini Plava, Gusinja i Berana za vrijeme Drugog svjetskog rata. Bravo, Dajko”, navodi se u objavi na fejsbuku (arhivirano).
Ipak, Dajković nema mnogo zasluga za rušenje spomenika, osim ako se u zasluge ne ubraja snimanje sebe za društvene mreže i davanje omaža Pavlu Đurišiću.
Evo i zašto.
Nakon podizanja spomenika saradniku okupatora Pavlu Đurišiću u selu Gornje Zaostro, ministarstvo kulture je naložilo da se spomenik ukloni. Međutim, predstavnici SPC koji su podigli nijesu do kraja ispunili naređeno, već su spomenik unijeli u obližnju crkvu. Potom je ministarsrvo kulture, radi balansa u svemiru, pa i u Crnoj Gori, ustvrdilo da će svi nezakonito podignuti spomenici biti uklonjeni.
Čelić je bio komandir čete vulnetara (vulentara), milicije koju su činili Albanaci koji su živjeli na prostoru Plava, Gusinja i Albanije, a koja je, prema tvrdnjama istoričara, odgovorna za zločine nad pravoslavnim stanovništvom. Tu paravojsku formirala je fašistička Italija.
Tako je Inspektorka za kulturna dobra Ministarstva kulture naložila uklanjanje nezakonito postavljenog spomen-obilježja Jusufu Čeliću u Gusinju.
Takođe, nismo uspjeli da pronađemo zvanične inicijative koje je Dajković navodno podnosio a kojima se tražilo uklanjanje spomenika Čeliću.
Nekoliko dana, spomenik je uklonjen. Dakle, ne zaslugom Vladislavaa Dajkovića, nego na inicijativu ministarstva kulture. Zato objavu pomenute fejsbuk stranice ocjenjujemo kao dezinformaciju.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.