Vijest o Mohamedu Asaduzamanu na toj poziciji prenijeli su svi relevantni mediji ,dok su njegove kolege iz gradske uprave bile pune samo riječi hvale. (arhivirano: ovdje)
Na Fejsbuku se ovih dana pojavio post na engleskom jeziku, koji prate navodi: (arhivirano: ovdje)
Novi gradonačelnik BRIGHTONA ,V.Britanija….kako je mogao postati….
Radi se o videu koji otvara grafika, na kojoj piše:
Gradonačelnik u Velikoj Britaniji ne zna da priča engleski. Brajton u šoku. Kako je ovaj čovjek postao gradonačelnik u Velikoj Britaniji?
Mohamed Asaduzaman pune tri decenije živi u Velikoj Britaniji i teško da za to vrijeme nije naučio engleski. U videima koji su dostupni na internetu može se čuti kako govori. Istina, ima naglasak, ali to nije ni čudo jer je rođen u Bangladešu, gdje je neko vrijeme i radio.
Po preuzimanju funkcije o njemu su rekli: (arhivirano: ovdje)
“Od dolaska u Britaniju 1995. godine, odbornik Asaduzaman se posvetio promociji tolerancije, raznolikosti i inkluzije sa vezama ukorijenjenim u zajednici.
Vođa vijeća Bela Sanki je rekla: „Imenovanje odbornika Mohameda Asaduzamana za gradonačelnika na godišnjem vijeću ističe se kao prekretni trenutak.
„Njegovo putovanje iz Bangladeša u Brajton predstavlja primjer života posvećenog javnoj službi i poboljšanju zajednice.
„Sa 3 decenije boravka u Brajtonu, on se utkao u samo tkivo zajednice.“
Ono što je najzanimljivije u cijeloj ovoj priči je momenat objave, jer Asaduzaman više nije gradonačelnik Brajtona. Tu poziciju u maju preuzela je Amanda Grimšo. (arhivirano: ovdje)
Kako prenose tamošnji mediji, u Brajtonu “gradonačelnik ima uglavnom ceremonijalnu ulogu, dočekuje posjetioce i predstavlja grad na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj sceni. Gradonačelnik takođe predsjedava sastancima vijeća”.
Dakle, Asaduzaman više nije gradonačelnik Brajtona što je svakako ceremonijalna funkcija, zna engleski, ali ga govori sa naglaskom jer je rođen i živio je u Bangladešu. U svim dostupnim medijskim natpisima o njemu govori se u superlativu, što govori da sporna objava provijava antimigrantskim narativom o kojem Raskrinkavanje često piše.
Još jedna zanimljivost je i to što ispod videa u spornoj objavi piše da je sadržaj generisan uz pomoć vještačke inteligencije (AI).
Zbog svega navedenog, sporna objava dobija ocjenu – dezinformacija.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.