Dok se u okviru NATO-a vijeća šta i kako dalje sa sve učestalijim ruskim provokacijama na nebu iznad zemalja članica, jedna informacija o Estoniji kruži društvenim mrežama, paradoksalna je i može poslužiti za ismijavanje te baltičke zemlje. Ona glasi: (arhivirano: ovdje)
Predsjednik Estonije izjavio je da ce Estonija prebaciti Ukrajini sve svoje borbene zrakoplove. Inace Estonija raspolaze sa 0 ( slovima : nula) borbenih zrakoplova
Obrnutom pretragom nije moguće doći do citata predsjednika Estonije, Alara Karisa, na ovu temu. Ali dolazi se do profila Olga Bazova na X-u i iste objave koja je prikupila više od 350 hiljada pregleda. U njoj se navodi: (arhivirano: ovdje)
“Estonija će prebaciti sve svoje lovce vazduhoplovnih snaga u Ukrajinu, uprkos činjenici da Estonija nema nijedan.
„Važna je sama činjenica transfera, a ne broj raspoloživih aviona“, rekao je predsjednik zemlje.
Na profilu Olga Bazova na X-u u opisu se kaže da dijeli “humoristične geopolitičke analize, otkrivajući licemjerje i satiru”.
Šta je Karis rekao?
Predsjednik Estonije nedavno se sastao sa generalnim sekretarom NATO-a, Markom Ruteom i tom prilikom je prepoznat estonski doprinos i pomoć Ukrajini u ratu protiv Rusije. Tom prilikom je izjavio: (arhivirano: ovdje)
“Estonija će takođe nastaviti da podržava Ukrajince u odbrani njihove slobode i vidi potrebu za bezbjednosnim garancijama na koje se mogu osloniti.” Karis je rekao (arhivirano: ovdje) i da je Estonija spremna da pošalje trupe u Ukrajinu, kao dio Koalicije voljnih, ako ta odluka bude donešena.
Tokom tog susreta nije bilo riječi o estonskoj pomoći Ukrajini iz vazduha.
Prema dostupnim informacijama, Estonija ima veoma skromne vazdušne kapacitete. Svega nekoliko aviona koji nijesu borbene prirode i ostale sisteme, za koje se kaže (arhivirano: ovdje) da su najsavremeniji. Zato se estonska avijacija oslanja na partnere iz NATO-a, a Estonija je dio misije “Baltic air policing”, kao i Litvanija i Letonija, o kojoj se navodi: (arhivirano: ovdje)
“NATO veoma ozbiljno shvata svoju odgovornost da obezbijedi integritet, bezbjednost i sigurnost svog vazdušnog prostora. Za zemlje članice koje nemaju potrebne vazdušne kapacitete, postoje sporazumi koji obezbjeđuju jedinstveni standard bezbjednosti u evropskom vazdušnom prostoru NATO-a. Pošto njegove tri baltičke članice, Litvanija, Letonija i Estonija, nemaju potrebna vazduhoplovna sredstva za doprinos NATO-ovom vazdušnom policijskom radu nad sopstvenim teritorijama, članice Alijanse obezbjeđuju potrebne kapacitete za njih.
Saveznici se smjenjuju u raspoređivanju u vazduhoplovne baze u Šjauljaju, Litvanija i Emari, Estonija, na rotacionoj osnovi svaka četiri mjeseca, spremne da budu pokrenute od strane NATO-ovog Kombinovanog centra za vazdušne operacije Uedem, Njemačka, ako je potrebno. Vazduhoplovne snage Litvanije, Letonije i Estonije doprinose misiji uz podršku zemlje domaćina u vidu infrastrukture i osoblja za vazdušnu komandu i kontrolu.”
Predsjednik Estonije sigurno je svjestan borbenih kapaciteta svoje zemlje, pa samim tim je malo vjerovatno da bi izjavio ono što mu se pripisuje u spornoj objavi. Pritom, o tome nema nikakvih relevantnih informacija u svjetskim medijima, osim par navoda na društvenim mrežama, zbog čega sporna objava dobija ocjenu – lažna vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.