O knjizi se kaže da pruža rijedak uvid u to kako najmoćniji vojni savez na svijetu rješava krize, a sadržane su i Stoltenbergove impresije iz susreta sa političarima kao što su Donald Tramp, Angela Merkel, Volodimir Zelenski.
Par segmenata iz knjige zaokupilo je pažnju regionalnih medija, koji prenose kako se NATO zamalo raspao kada je Tramp prvi put došao u Bijelu kuću, a portal Intermagazin piše: (arhivirano: ovdje)
TRAMP ŠOKIRAO CEO NATO: „Šta će nam oni? Treba ih izbaciti iz alijanse“
Portal u naslovu ne precizira o čemu se zapravo radi, da li je informacija aktuelna ili ne. U tekstu (arhivirano: ovdje) se nigdje ne navodi da je Tramp eksplicitno rekao da nekoga treba izbaciti iz Alijanse. Navodno se to odnosi na Island. Tekst se poziva na pisanje Gardijana.
U jednom dijelu knjige, Stoltenberg opisuje prvi susret sa Trampom, u Vašingtonu 2017. Razgovarali su o Rusiji, Sjevernoj Koreji, Avganistanu, nekim poznatim ličnostima iz Stoltenbergove domovine Norveške, a zatim su stigli i do Islanda. Gardijan je prenio dio iz knjige u kojem se kaže: (arhivirano: ovdje)
“Nakon oko 20 minuta, naš privatni razgovor je bio završen. Trampovi savjetnici i nekoliko članova moje delegacije su nam se pridružili. Primijetio sam da moje kolege zabrinuto posmatraju dok smo se Tramp i ja još jednom rukovali za fotografe. Ali svi su bili uskraćeni za potencijalno zabavnu anegdotu.
Za Trampa, najvažnije pitanje bili su vojni izdaci članica NATO-a. Želio sam da zauzme pozitivniji stav prema Alijansi i ponio sam grafikon koji je ilustrovao povećanje izdataka. Trampa je najviše zabrinjavala činjenica da je samo pet zemalja članica postiglo cilj trošenja 2% BDP-a na odbranu. Istakao sam da je nekoliko zemalja blizu cilja, a šest ili sedam će u bliskoj budućnosti dostići taj cilj.
Onda je tu bio Island: nema oružane snage, tako da nikada ne bi potrošio 2% svog BDP-a na odbranu. Stoga je zapravo pet od 27 zemalja postiglo cilj, a ne pet od 28, rekao sam, misleći da možda djelujem pomalo štreberski sa svim ovim brojkama.
Ali ovo je privuklo Trampovu pažnju, ako ne na način na koji sam namjeravao. „Šta onda želimo sa Islandom?“
Prije nego što sam mogao bilo šta dalje da kažem, Džim Matis mi je priskočio u pomoć, objašnjavajući koliko su važne NATO baze tamo za podmornice, brodove i avione Alijanse: „Gospodine predsjedniče, dobro ih je imati ako želite da pratite ruske podmornice.“ Tramp je na trenutak razmislio. „Pa, onda ćemo dozvoliti Islandu da ostane član“, rekao je.”
Trampov toplo-hladno stav o NATO-u poznat je odavno. Osim Islanda, u priču o kolektivnom sistemu bezbjednosti ranije je juspio da “udrobi” i Crnu Goru, a sve na konto prijetnji da SAD neće priteći u pomoć saveznicama koje ne povećaju izdavanja za odbranu.
Da li zbog njegovih prijetnji ili ne, ali saveznici su se saglasili da povećaju izdavanja za odbranu na 5 odsto BDP-a do 2035, što su mediji, ali i Bijela kuća, okarakterisali kao Trampovu veliku pobjedu. NATO je i dalje jedinstven i čak veći za nekoliko članica od 2017, kada se Stoltenberg prvi put sastao sa Trampom. Podsjetimo, od 2017. naovamo Alijansi su se pridružile Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Finska i Švedska.
Tramp, dakle, nije ovih dana šokirao NATO i nije rekao da Island treba izbaciti iz Alijanse. Zbog svega navedenog, sporna objava dobija ocjenu – klikbejt.
Ocjenu “Klikbejt” dobija medijski izvještaj čiji naslov nema uporište u samom tekstu koji slijedi. Ovakvi tekstovi i prilozi imaju cilj da senzacionalističkim naslovom privuku pažnju konzumenta/kinje, obećavajući sadržaj koji zapravo ne postoji i uglavnom se kreiraju iz finansijskog interesa odnosno zbog povećanja čitanosti.