Ipak, crnogorski premijer Milojko Spajić i njegov albanski kolega Edi Rama dotakli su se i drugih tema, a pojedini mediji su njihovu polemiku iskoristili za plasiranje nekih malo drugačijih narativa.
Tako je crnogorski portal Borba izvijestio (arhivirano) kako se Rama sprda sa Crnom Gorom, uz poruku: “Može mu se”.
Pozivajući se na X profil Kos data i na njihovu objavu, Borba navodi da se “albanski premijer Edi Rama našalio na račun veličine Crne Gore nakon što je crnogorski premijer Milojko Spajić rekao da se ne slaže sa njim. Rama je takođe u šali rekao da su Crnogorci stariji od Grka i Srba, dok je Spajić tvrdio da Crna Gora ima 1000 godina“. Objavu smo pronašli i na fejsbuk (arhivirano) profilu Borbe.
Ipak, cijeli kontekst razgovora između Rame i Spajića je drugačiji, a tema nije bila koja je zemlja starija i veća od druge, već kako bi pravo glasa novih članica EU bilo regulisano.
Naime, dvojica premijera govorili su o odricanju o pravu glasa u EU, nakon što zemlja pristupi savezu, što je Rama podržao, a Spajić kazao da se ne slaže sa njim.
“Na veliko iznenađenje mojih kolega ja se zalažem za to. Zalažem se za dvije stvari. Prva da proces ne može biti sve ili ništa, pri čemu mislim, dok nijeste članica i dok ste kandidat, ne možete ništa….I kada 27 članica vidi nas reći će, o moj Bože, imamo još nevolje za stolom…tako da razumijem tu frustraciju i zalažem se za to da nas prime kao članice, sa drugačijim statusom. To je za mene više nego dobrodošlo, da nemamo pravo na veto, nemamo pravo glasa, dok se Evropa ne reformiše”, rekao je Rama.
Sa druge strane, Spajić je kazao da se ne slaže sa Ramom, već sa sagovornicom, koja je podsjetila na riječi Kaje Kalas, navodeći da veličina zemlje nije važna, već da je EU skoncentrisana oko fundamentalnih prava, gdje su sve zemlje jednake, i nema dominacije jedne da drugom.
“To je fantastična poenta, slažem se sa Vama. I ne slažem se sa Edijem. Ne mislim da…”, pokušao je Spajić, ali ga je Rama prekinuo, rekavši: Vi ste Crna Gora…Da, rekao je Spajić i nastavio da govori o nezavisnosti i istoriji Crne Gore, a Rama se ponovo ubacio, dodajući da je Crna Gora starija od Grčke i Srbije.
Spajić je ipak nastavio, pokušavajući da objasni zašto se zalaže za to da sve zemlje članice imaju jednako pravo glasa.
“Mi smo 100 odsto usklađeni sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom (CFSP) već 13 godina. On je takođe, ne znam da li zna, ali i on je već deceniju usklađen sa CFSP – zajedničkom spoljnom politikom Evropske unije. Mi smo to pokazali u praksi: glasamo onako kako glasa i EU, čak i bez koristi koje imaju države članice. Zato sumnjati da ćemo se ponašati drugačije kada postanemo članica EU jednostavno nema smisla”, kazao je Spajić i dodao da male države pronalaze sigurnost u tom procesu glasanja.
“Imaju mogućnost da glasaju, da se njihov glas čuje, i taj glas ne ide protiv njihovih nacionalnih interesa”, kazao je premijer.
Dakle, tema pomenutog panela nije bila o tome koja je zemlja starija, već su sagovornici razgovarali o evropskim temama i pristupu novih članica. Borba jeste u svom tekstu, i objavi na Fejsbuku navela da se Edi Rama “našalio na račun veličine Crne Gore” i da je “takođe u šali rekao da su Crnogorci stariji od Grka i Srba, dok je Spajić tvrdio da Crna Gora ima 1000 godina“, za naslov su odabrali drugačiji narativ i izraz.
Ovaj portal je u tekst naslovio “„Može mu se“; Rama se srpda sa Crnom Gorom: Stariji ste od Grka – i Srba!”. Prema dostupnim rječnicima, “sprdnja” znači “izrugivanje, izvrgavanje ruglu, ruglo”, što jasno navodi na zaključak da je premijer Albanije htio da se izruga ili ponizi Crnu Goru, i navodi na narativ negativan prema Albancima.
Zato objavu portala Borba ocjenjujemo kao pristrasno izvještavanje.
Ocjenu “Pristrasno izvještavanje” dobija medijski izvještaj za koji se može jasno utvrditi da favorizuje činjenice, stavove i zaključke koji odgovaraju određenom narativu, često ne poštujući pravilo kontaktiranja druge strane kada se radi o tvrdnjama koje su štetne po nečiji ugled, ili koje određene aktera prikazuju u negativnom svjetlu. Jedan od oblika pristrasnog izvještavanja je i selektivno prikazivanje činjenica, gdje se ističu činjenice koje idu u prilog određenoj tezi, dok se činjenice koje je ne potvrđuju tendenciozno izostavljaju.