Upravo zato je potresna objava koju smo evidentirali na Fejsbuku, a prikazuje lutku koja je je iskorišćena za postavljanje eksplozivne naprave uz navode da su igračke postavljene u Gazi.
“Zločinačka izraelska okupacija ostavlja minirane dječije igračke na područjima iz kojih se povlači! Nacistički zločinci. Huda Naim, Gaza”, navodi se u objavama (1, 2, 3) (arhivirano 1, 2, 3).
Obrnutom pretragom došli smo do snimka (arhivirano) koji datira još od 2018. godine i informacije da su ove lutke bile postavljene najvjerovatnije u Jemenu.
To se navodi i u opisu videa:
„Minirane igračke… đavolski scenarij kojim se želi naškoditi jemenskoj djeci. Ruke izdaje namjerno su se poigrale stvarnošću i budućnošću Jemenaca putem pošasti mina. Od tog kruga osvete nisu bila pošteđena ni jemenska djeca, čije su igračke krvoloci pretvorili u tempirane bombe”.
Snimak je objavljen na YouTube kanalu “Project Masam”, koji prema opisu predstavlja inicijativu usmjerenu na uklanjanje eksplozivnih prijetnji sa teritorije Jemena.
“Centar kralja Salmana za pomoć i humanitarne aktivnosti (osnovan u junu 2018.) radi u koordinaciji i partnerstvu sa Jemenskim nacionalnim programom za uklanjanje mina (YEMAC) na čišćenju jemenske teritorije od nasumično postavljenih protivpješadijskih i protivtenkovskih mina, kao i od eksplozivnih naprava i neeksplodirane municije — kako bi se suzbila humanitarna katastrofa koju su mine izazvale u Jemenu i spriječilo njeno dalje širenje”, navodi se na YT kanalu.
U drugom snimku, koji je objavljen (arhivirano) takođe u julu 2018. godine na YouTube kanalu AlHadath, navedeno je da su eksplozivne naprave konstruisali Huti.
Dakle, na osnovu navedenog jasno je da ove “igračke” nisu pronađene u Gazi, već najvjerovatnije u Jemenu i to još prije sedam godina, što svakako ne mijenja okrutnost ove ideje.
Prema dostupnim informacijama, više od 21 hiljade djece izgubilo je život u Gazi.
Ipak, u kontekstu aktuelnih sukoba i dešavanja na Bliskom istoku, objave su obmanjujuće. Zato, objave ocjenjujemo ocjenom dezinformacija.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.