Jedan od onih koji je imao unosan biznis sa Hitlerovom Njemačkom je Ferdinand Porše: rodonačelnik svjetskog automobilskog magnata, koji i danas važi za super premium brend.
S obzirom na to da se za Poršeovu prošlost zna, i danas mu se spočitava saradnja sa najvećim zlom koje je zadesilo XX vijek. Na društvenim mrežama kruži snimak, na kojem se može vidjeti logo Poršea kako se vrti u krug, a koji navodno tako kružeći daje simbol svastike. Prate ga navodi: (arhivirano: ovdje) Nemački “Porše” Jeste li znali
Navodno je Porše smislio ovu “podvalu” i stavio je na točkove, pa da se svastika vidi tokom vožnje. Međutim, brojni se ne bi složili da ima utemeljenja u ovoj tvrdnji. Na sajtu Daily dot analizira se “Poršeova tajna”:
“Porše nije dodao logo na svoje ratkape sve do 1959. godine, više od decenije nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Štaviše, svastika je vidljiva samo kada se logo snimi kako se rotira određenim brzinama sa određenim brojem kadrova u sekundi. Golim okom, izgled ikone je nevidljiv, što još više otežava vjerovanje da je takva kreacija bila namjerna.”
Na sajtovima dilera Poršea se navodi da je grb nastao 1952. i da svaki element na grbu ima dublje značenje: od zlatnog oblika štita, koji je inspirisan zvaničnim pečatom Štutgarta u njemačkoj saveznoj državi Baden Virtemberg, gdje se Porše i danas proizvodi, do crvenih i crnih akcenata koji predstavljaju boje države. O logou se još kaže:
Štutgart se nalazi u jugozapadnoj Njemačkoj i izgrađen je na vrhu ergele, odnosno farme za uzgoj konja. Naziv „Štutgart“ potiče od „stutt garten“ ili „ergela“. Od 14. vijeka, Štutgart koristi konje u svom gradskom pečatu, što objašnjava crnog konja na logotipu Poršea. Državni pečat Virtemberga obilježavaju rogovi i crno-crvene pruge. „Porše“ i „Štutgart“ su dodati na logo kako bi se odvojio od redovnog grba…
Iz svega navedenog je jasno da je logo Poršea kakvog poznajemo ušao u upotrebu 1952, kao i da se prvo pojavio na volanu,na tek sedam godina kasnije i na točkovima automobila. Dakle, dosta godina nakon završetka Drugog svjetskog rata i poraza nacističke Njemačke. Moguće je da neki u njegovom kruženju vide, ili žele da vide, svastiku, ali iz dostupnih podataka se ne može zaključiti da je to bila namjera niti tvorca brenda, niti dizajnera. Zato sporna objava dobija ocjenu – teorija zavjere.
Ocjenu “Teorija zavjere” dobija medijski izvještaj koji daje neistinit ili neprovjerljiv opis neke pojave, događaja ili osobe, predstavljajući ih kao dio ili rezultat skrivenog plana (“zavjere”). Za ovakve sadržaje karakteristično je da iznose niz tvrdnji, predstavljenih kao činjenice, između kojih se utvrđuju uzročno-posljedične veze, bez nuđenja bilo kakvih kredibilnih dokaza.