Ove navode, iako odavno demantovane od strane naučne zajednice, aktuelizovala je i stranica “Živčana Žirafa”, pozivajući se na tekst iz 2018. godine sa portala Investor’s Business Daily.
Tvrdnja (1) (arhivirano 1, 2) da NOAA namjerno “prilagođava” podatke o temperaturi kako bi obmanula javnost i podržala “klimatsku propagandu” nije nova. Već skoro deceniju ona kruži krugovima koji negiraju postojanje klimatskih promjena, a svaki hladniji talas ili lokalna zima koristi se kao “dokaz” u prilog toj tezi. Ova naracija ovih dana ponovo je dobila zamah na društvenim mrežama, gdje se dijeli video u kojem se sugeriše da NOAA sistemski manipuliše podacima kako bi prikazala svijet toplijim nego što jeste.
Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA), američka agencija za klimu, mjeri temperature u SAD-u. Međutim, objavljeni podaci nisu točni, oni su očito lažni. NOAA objavljuje “prilagođene” temperature u svojim izvješćima. Namjera je bila “dokazati” zatopljenje, ali zapravo ne postoji. Američki list i internetska platforma Investor’s Business Daily piše: “Ove zime […] bila je jedna od najhladnijih zabilježenih na sjeveroistoku, sudeći po temperaturama jednog po jednog grada i intenzitetu mećave. Do trenutka kada su pomoćnici NOA-e završili s podacima, on je bio samo prosjek. […] Usput, sličan je rezultat postignut nakon brutalno hladne zime 2013./2014. u New Yorku, jednostavno je ispravljen. Ako to činite iz godine u godinu s ciljem radikalnog mijenjanja temperaturnih zapisa kako bi se uklopili u priču o globalnom zatopljenju, imate “klimatskog varalica”. Kada se podaci moraju krivotvoriti na kriminalan način kako bi se održala sveprisutna klimatska propaganda medija i politike, onda je jedno nedvosmisleno: Može biti nešto fundamentalno pogrešno u stalno propagiranom klimatskom narativu! Očito, klimatska priča govori o moći i puno novca.
Kao navodni dokaz koristi se tekst objavljen još 2018. godine na desničarskom američkom portalu Investor’s Business Daily (arhivirano), a čitavu priču preuzima i njemački portal Klagemauer.tv (arhivirano), poznat po plasiranju teorija zavjere.
S obzirom na ozbiljnost optužbi i učestalo ponavljanje ovakvih narativa, važno je razjasniti šta NOAA zaista radi, šta znači “prilagođavanje podataka” u klimatologiji, te zbog čega ovakve tvrdnje ne samo da nisu tačne, već predstavljaju klasičan primjer dezinformacije utemeljene na nepoznavanju naučne metodologije.
Šta NOAA zaista radi: nauka, a ne manipulacija
Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA) jedna je od najuglednijih naučnih institucija u SAD, sa višedecenijskom tradicijom prikupljanja, analize i interpretacije klimatskih i meteoroloških podataka. Ona ne „stvara“ podatke, već upravlja mrežom hiljada meteoroloških stanica širom SAD-a i koristi standardizovane naučne metode za njihovu obradu.
Jedna od tih metoda je homogenizacija podataka (arhivirano), tj. proces kojim se koriguju tehničke i sistemske nepravilnosti u dugoročnim vremenskim nizovima. Ove korekcije nisu proizvoljne, već se primjenjuju kada dođe do promjena koje mogu uticati na kvalitet i konzistentnost podataka: selidba stanice, promjena tipa termometra, urbanizacija okoline, promjena vremena mjerenja ili druge tehničke promjene.
Na primjer, ako je meteorološka stanica premještena iz ruralne oblasti u gradsku, povećana temperatura usljed urbanog toplotnog ostrva ne odražava promjenu klime, već promjenu lokacije. Takve nepravilnosti se zato koriguju da bi se očuvala uporedivost kroz vrijeme.
Ovakva praksa uobičajena je u klimatologiji širom svijeta. Njemačka meteorološka služba (DWD), britanski Met Office i druge renomirane institucije koriste identične ili slične metode.
Zbog čega se podaci koriguju i zašto to nije “falsifikovanje”
Kao što je objašnjeno u analizi NASAe (arhivirano), cilj ovih korekcija je uklanjanje grešaka koje bi iskrivile klimatski signal, a ne kreiranje lažnog narativa o zagrijavanju. Bez tih korekcija, poređenje današnjih temperatura sa onima iz, recimo, 1900. godine, bilo bi metodološki neodrživo.
Takođe, nezavisna analiza (arhivirano) Berkeley Earth projekta, koji je u početku finansirala čak i skeptična strana (kao što je fondacija Čarls Koh (Charles Koch Foundation)), potvrdila je da trendovi globalnog zagrijavanja ostaju identični čak i kada se koriste “sirovi” podaci, bez korekcija.
Klimatske promjene nisu bazirane samo na NOAA podacima
Posebno je važno istaći da zaključci o globalnom zagrijavanju ne zavise od jedne baze podataka. Pored NOAA, temperaturne trendove nezavisno prate, između ostalih i:
- NASA (GISTEMP)
- Berkeley Earth
- Japanska meteorološka agencija (JMA)
- Evropska služba Copernicus
- Britanski Met Office (HadCRUT)
- Satelitski podaci UAH i RSS
Sve ove institucije, koristeći različite metodologije i izvore, dolaze do istog zaključka: planeta se zagrijava, i to najbržim tempom u poznatoj istoriji (arhivirano).
Čak i ako bi se kompletno isključili NOAA podaci, trend globalnog zagrijavanja bio bi i dalje jasno vidljiv, a postojanje klimatskih promjena nepobitno, o čemu smo pisali u više navrata (1, 2, 3).
Hladne zime nijesu dokaz da zagrijavanja nema
U objavi se navodi da je “zima 2013/2014. u New Yorku bila brutalno hladna”, uz insinuaciju da to osporava priču o globalnom zagrijavanju. Ovakvo zaključivanje ukazuje na elementarno nerazumijevanje razlike između vremena i klime, o čemu smo takođe već pisali na našem portalu.
Klima se mjeri kroz dugoročne prosjeke (najčešće 30 godina), a ne kroz jednu sezonu u jednom gradu. Lokalni hladni talasi ne negiraju globalne trendove, oni su zapravo njihov očekivani dio. Naučno objašnjenje te razlike daje i Nacionalna geografija (arhivirano).
Naravno, kao i u svakoj naučnoj oblasti, postoje rasprave o konkretnim metodama homogenizacije, o njihovoj transparentnosti i potencijalnim greškama. Naučna zajednica te rasprave ne ignoriše -naprotiv, upravo kroz stalnu reviziju metoda i otvoren pristup podacima gradi se povjerenje.
Ali postojanje tehničke rasprave ne znači da postoji “zavjera”. Zloupotreba takvih tema u cilju diskreditacije čitave naučne discipline predstavlja oblik dezinformacije i šteti javnom razumijevanju klimatske krize.
Tvrdnja iz objave dobija ocjenu – dezinformacija.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.