Lažna vijest

“Bezgotovinska” Australija postoji samo u teorijama zavjere

Situacije kada radnik na kasi nema da nam vrati kusur, pa za uzvrat dobijemo žvaku ili neku drugu “sitnu radost” opstaju u nostalgičnim pričama koje počinju sa “kako je to nekad bilo”.

foto: pixabay

Češće plaćamo karticom, a mnogo rjeđe imamo gotovinu kod sebe. Činjenica je da se navike u društvu mijenjaju i da je većina prihvatila ove promjene kao lakši način funkcionisanja. 

Ipak, pojedini problematizuju “bezgotovinsko društvo”, a argumenti su najčešće potkrijepljeni teorijama zavjere. 

Upozorenje stiže sa drugog kontinenta- u objavama na Fejsbuku se tvrdi (arhivirano) da je Australija u potpunosti odustala od gotovine. 

“Australija postaje „bezgotovinska“.Bez ikakvog upozorenja sve četiri glavne banke počele su ograničavati podizanje gotovine u različitim gradovima, čineći neke filijale bezgotovinskim.

Administracija je povukla iz opticaja novčanice u vrijednosti od milijardu dolara. Pojedinci ne mogu podići više od 500 dolara. To se događa”.

Odluka o obustavljanju upotrebe gotovine ili povlačenje iz opticaja novčanice u vrijednosti od milijardu dolara nije dostupna na sajtu ministarstva finansija Australije (arhivirano).   

Ni na sajtu glavne državne institucija zadužene za novac i finansijski sistem Australije nema informacije (arhivirano) nema informacije da ta država postaje “bezgotovinska”. 

Suprotno tvrdnjama, na stranici Centralne banke Australije se ističe uloga gotovine (arhivirano), iako je zabilježen manji procenat korišćenja kod stanovništva. 

“Gotovina ima važnu ulogu u zajednici kao sredstvo plaćanja, čuvar vrijednosti i rezervna opcija elektronskim metodama plaćanja. Zbog toga RBA daje veliki prioritet tome da Australijanci i dalje imaju razuman pristup uslugama vezanim za gotovinu. I pored manjeg udjela gotovine u ukupnim plaćanjima, ona i dalje ostaje važan način plaćanja za mnoge Australijance”, navedeno je na sajtu Centralne banke Australije”. 

Zvanična saopštenja i javno dostupni dokumenti na sajtovima ključnih finansijskih insituticija ne ukazuju na postojanje odluke kojom je povučen veliki broj novčanica iz upotrebe. 

Centralna banka Australije u svojim redovnim publikacijama jasno navodi (arhivirano) da se gotovina iz opticaja povlači isključivo iz tehničkih razloga- kada su novčanice oštećene, istrošene ili zamijenjene novim unaprijeđenim serijama.  

U pitanju je standardna praksa upravljanja gotovinom, a ne o vanredna mjera. 

Ne postoji propis na nivou države koji građanima zabranjuje raspolaganje iznosima gotovine, većim od 500 dolara. 

Određena ograničenja mogu postojati isključivo na nivou pojedinačnih banaka ili bankomata, u zavisnosti od vrste računa, internih procedura usmjerenih na sprječavanje zloupotreba i finansijskog kriminala ili prosto tehničkih mogućnosti konkretnih bankovamat. Iako variraju, ovi uslovi postoje u gotovo svim državama, ne samo u Australiji, a svakako ne predstavljaju zakonsku zabranu, niti ukidanje gotovine kao sredstva plaćanja. 

Na primjer, klijentima Westpac banke u Australiji određen je dnevni limit (arhivirano) za podizanje gotovine sa bankomata u iznosu od 2.000 australijskih dolara, dok je ograničenje za podizanje gotovine (arhivirano) na bankomatima IMB banke na dnevnom nivou 1.000 australijskih dolara. 

Zbog svega navedenog, objavama dajemo ocjenu lažna vijest. 

Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu. 

Takođe, zbog činjenice da su tvrdnje o izbacivanju keša iz upotrebe kao načinu kontrole građana dio šireg netačnog narativa ova objava dobija i ocjenu teorija zavjere. Ocjenu “Teorija zavjere” dobija medijski izvještaj koji daje neistinit ili neprovjerljiv opis neke pojave, događaja ili osobe, predstavljajući ih kao dio ili rezultat skrivenog plana (“zavjere”). Za ovakve sadržaje karakteristično je da iznose niz tvrdnji, predstavljenih kao činjenice, između kojih se utvrđuju uzročno-posljedične veze, bez nuđenja bilo kakvih kredibilnih dokaza.