Mrežama se posljednjih dana (1, 2, 3, 4) (arhivirano) šire tvrdnje da je prva žena EK plagirala doktorat, te da je on proglašen nevažećim.
“Ursulin doktorat ( iz njene izmišljene biografije) 76% je plagijat, pa samim tim i nevažeći! Firma, u kojoj je navela da je radila 6 godina, je to demantovala!”
Navodi o plagijatu Ursule fon der Lajen datiraju (arhivirano) duže od deceniju, još od perioda kada je bila na čelu njemačkog ministarstva odbrane.
Šta su činjenice?
Fon der Lajen je napisala doktorat (arhivirano) 1991. Godine. Njen rad je bio predmet analize njemačke onlajn platforme VroniPlag Wiki (arhivirano), takoreći zviždača koji se bave otkrivanjem plagijata u akademskim radovima, naročito doktoratima javnih ličnosti.
Ova platforma je objavila da su u disertaciji fon der Lajen neki djelovi preuzeti bez ispravnog navođenja izvora. Njihova analiza je pokazala da su na oko 27 od ukupno 62 stranice rada identifikovani elementi koji liče na plagijat, što znači oko 43.5 % njene doktorske disertacije.
Matična ustanova na kojoj je branila doktorsku disertaciju, Medicinska visoka škola Hannover obavila je zvaničnu provjeru i zaključila da rad sadrži određene greške, ali da nije došlo da nije bilo očigledne prevare.
Njemački medij Welt je tada izvijestio o ovom slučaju (arhivirano), navodeći da fon der Lajenovoj nije oduzet doktorat.
“Nedostaci u doktorskoj disertaciji koje je utvrdila Komisija za dobru naučnu praksu Medicinske visoke škole Hannover, zadužene za sprovođenje istrage, pripisuju se „nemarnim radnim praksama“, a ne prevarantskim postupcima mlade ljekarke fon der Lajen. O tim nedostacima ministarka će biti pismeno obaviještena i oni će joj biti objašnjeni. Daljih posljedica neće biti”, prenio je tada Welt.
Što se tiče tvrdnje o lažiranoj biografiji, na internetu nije moguće pronaći dokaza da je fon der Lajen navela radno iskustvo u trajanju od 6 godina u firmi c u svom CV-u. U njenoj biografiji na društvenoj mreži LinkedIn nije navedeno (arhivirano) to radno iskustvo.
Zbog svega navedeno, objavama dajemo ocjenu dezinformacija.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.