Za razliku od pandemije, reakcija državnih organa na infodemiju je bila očekivana: bitno je bilo da se, pod izgovorom zaštite javnog zdravlja, zaštite Vladini interesi, bez obzira na posljedice po demokratske vrijednosti društva tj. slobodu izražavanja, ambijent u kome mediji rade, selektivnost u primjeni represivnih mjera ili gušenje kritičke misli. Iako problem dezinformisanja u medijskom prostoru Crne Gore traje godinama, još uvijek nema konkretnih demokratskih mjera za njihovo suzbijanje.
Etikete “lažnih vijesti”
Vlada je, zajedno sa drugim djelovima izvršne vlasti, i u ovom periodu nastavila sa ambicijom da proširi svoje ustavne ingerencije na ocjene poštovanja novinarskog kodeksa. Tako se nastavila, nesvakidašnja istraživačka uloga Vlade - ona je ta koja “otkriva“ lažne vijesti. Umjesto demantija, u neki slučajevima, mediji su dobili etikete koje se mogu tumačiti kao pokušaj nedozvoljenog uticaja na njihov rad.
Ovo se Vladi izgleda dopalo pa je markicu “lažna vijest” prenijela i na politički teren i zalijepila je i na političku kritiku njenih aktivnosti. Ne ulazeći u opravdanost ili tačnost kritike, ovim je zaista upaljena crvena lampica: etiketa od strane Vlade, umjesto demantija, znači i poziv tužilaštvu da reaguje, a time i poziv da se reaguje protiv političke kritike.
Selektivna hapšenja kao sredstvo suprotstavljanja dezinformacijama
Institucije koje pripadaju represivnom aparatu (policija i tužilaštvo) su otišle korak dalje i napravile još veću grešku u odnosu na Vladu i opredijelile se za hapšenja pojedinaca pod optužbama za širenje panike i prenošenje lažnih vijesti. Dodatan problem je da se na jednak način nijesu ponašali prema svim kreatorima i prenosiocima lažnih vijesti.
Spiskovi građana kao “podsjećanje” na prošla vremena
Objavljivanje spiska osoba u obaveznoj samoizolaciji od strane Vlade predstavlja narušavanje ustavnog prava na privatnost. Neke mjere i ograničenja prava građana u uslovima pandemije jesu opravdane, ali se one u uređenim državama uvode odlukama i pravnim aktima koji se objavljuju u Službenom listu, a ne objavom Vlade na Tviteru. Ustav je napisan i za redovne i za vanredne situacije i mora se poštovati u svakom trenutku. Onako kako je Vlada objavila ovaj spisak tako ga je i uklonila sa svog vebsajta.
Paralelno sa objavljivanjem ovog spiska, počeo je da kruži i “prošireni” spisak koji osim osnovnih sadržavao i lične podatke građana. Niti Vlada niti tužilaštvo nijesu javnosti objasnili kako se ovaj spisak našao u prometu, i da li će neko za to snositi odgovornost.
Nakon ovoga, objavljen je još jedan spisak, ovaj put sa preciznim podacima o oboljelima od koronavirusa. Tužilaštvo je reagovalo, i saopštilo ime pojedinca koji je optužen za proslijeđivanje podataka licima koja nijesu ovlašćena da ih imaju. I pored najave o proširenju istrage do sada nijesmo čuli da li za ovaj slučaj ima još odgovornih.
