Stav

Infodemija opasna kao i korona

Infodemija opasna kao i korona
Tijana Velimirović
Autor
Tijana Velimirović
Objavljeno
05.10.2020

Infodemija opasna kao i korona

Izvor: Vijesti.me

Epidemija je donijela poplavu lažnih vijesti i teorija zavjere, kažu iz redakcije Raskrinkavanje.me, koja svakog mjeseca objavi analizu više od 20 spornih tekstova i sadržaja. Za suzbijanje dezinformacija u medijskom prostoru Crne Gore nema konkretnih demokratskih mjera.

Sa pojavom epidemije koronavirusa krenula je i infodemija - poplava dezinformacija, teorija zavjera, pseudonaučnih otkrića i savjeta i negiranja zvaničnih informacija i naučnih istraživanja, kažu iz redakcije portala Raskrinkavanje.me, koji je samo u aprilu, u jeku pandemije, razotkrio 59 tekstova.

Od tada, kako su ispričali “Vijestima”, mjesečno raskrinkaju više od 20 sličnih sadržaja.

Raskrinkavanje.me je servis za provjeru činjenica, koji vodi Centar za demokratsku tranziciju (CDT). Dio je međunarodne mreže za provjeru informacija IFCN i regionalne mreže za borbu protiv dezinformacija - SEE Check. Pored CDT-a, članice su i “Zašto ne”, KRIK i “Fake News tragač” iz Srbije, “Faktograf” iz Hrvatske, MOST iz Makedonije i “Oštro” iz Slovenije. Svi se godinama bave provjerom činjenica, a redakcija Raskrinkavanje.me, kako je “Vijestima” kazala urednica portala Tijana Velimirović, sa njima svakodnevno razmjenjuje informacije i zajedno rade provjere tačnosti ili šira istraživanja.

“Trudimo se da predstavimo svoje zaključke što većem broju građana regiona”, rekla je ona.

Od avgusta, Raskrinkavanje je partner i društvene mreže Facebook, na njihovom programu za suzbijanje lažnih vijesti na toj društvenoj mreži. Na taj način, servis za provjeru činjenica povezan je i sa više od 70 Fecebook partnera koji se bave provjerom činjenica na više od 70 jezika na globalnom nivou.

Detaljna provjera sumnjivih sadržaja

Velimirović objašnjava da tim redakcije Raskrinkavanje - novinari i istraživači, svakodnevno čitaju medijske i sadržaje na društvenim mrežama, te da nailaze na članke ili objave koji su sumnjivi.

 

“Pratimo objave i tekstove, a ne pojedinačne medije. Putem vijesti i objave se dolazi i do medija, čija se lista svakodnevno ažurira na našem sajtu. Sumnjive vijesti nam prijavljuju i savjesni građani - priliku za to imaju na samom našem sajtu kao i preko naših kanala komunikacije (Facebook i Twitter profil Raskrinkavanja). Osim toga, svim korisnicima društvene mreže Facebook omogućeno je prijavljivanje sadržaja za koji sumnjaju da je lažan direktno putem te mreže - obilježen sadržaj ulazi u sistem kojem Raskrinkavanje ima direktan pristup. Facebook ima i svoj algoritam koji sugeriše sumnjive vijesti”, kazala je ona.

Tim redakcije Raskrinkavanje potom detaljno provjerava sumnjiv sadržaj.

“Iz jednog članka se mogu provjeravati jedna ili više tvrdnji. Tvrdnje koje se ocjenjuju, biraju se prvenstveno na osnovu toga što su predstavljene kao činjenice, a njihova provjera za cilj ima da utvrdi u kojoj mjeri one to jesu. Analiziramo izvore sumnjivih informacija, načine na koji se prenose, te narative koji se kreiraju u medijima na osnovu tih objava. Provjeru baziramo na detaljnoj metodologiji kojom se provjeravaju i ocjenjuju tekstovi čija kredibilnost djeluje upitno”, objašnjava Velimirović.

Nakon što je sporna tvrdnja ispitana i detaljnim istraživanjem se ispostavi da je lažna, Raskrinkavanje objavljuje analizu, u kojoj su uključeni i sve dostupni dokazi koji lažnu tvrdnju pobijaju.

Sve analize objavljuju na vebsajtu Raskrinkavanje.me, te na društvenim mrežama Facebook i Twitter.

“Naše analize nerijetko prenose i relevantni mediji u Crnoj Gori i regionu”, kaže Velimirović.

Društvene mreže plodno tlo za širenje dezinformacija

Epidemija koronavirusa u Crnoj Gori proglašena je u martu. Već u aprilu, kako je kazala, evidentan je i veći obim informacija u medijima i na mrežama koje je trebalo preispitati.

“Obim analiza koje Raskrinkavanje radi povećan je samom pojavom koronavirusa u našem regionu kada je društvenim mrežama i medijima krenula i infodemija - poplava dezinformacija, teorija zavjere, pseudonaučnih otkrića i savjeta i negiranja zvaničnih informacija i naučnih istraživanja. U jeku pandemije, u aprilu, broj tekstova koje smo raskrinkali je bio čak 59. Tada smo imali nalet lažnih vijesti i teorija zavjere o navodnim ljekovima koji mogu pomoću u liječenju virusa korona, teorije zavjere o navodnom štetnom uticaju 5G mreže i njenoj povezanosti sa ovim virusom, teorijama zavjere koje u prvi plan stavljaju vlasnika Microsofta Bila Gejtsa i njegovih navodnih skrivenih motiva koji su usko povezani sa pojavom kovida-19”, kaže Velimirović i dodaje da Raskrinkavanje posljednjih mjeseci ima više od 20 raskrinkanih tekstova na mjesečnom nivou.

Prema njenim riječima, teorije zavjere se i dalje šire, ali sada više društvenim mrežama nego kroz medije.

“Imamo samozvane stručnjake koji pratiocima šire svoje ideje neutemeljene naučnim ni bilo kakvim drugim dokazima i tako opasno utiču na njihovo zdravlje. Sve objave ove vrste na koje Raskrinkavanje naiđe se obrađuju i uz pomoć našeg partnerstva sa Facebookom, uklanjaju sa te društvene mreže”, kaže Velimirović.

To što je neka vijest i nečija objava prošla kroz sistem provjere nekog od servisa za provjeru činjenica, dijelu javnosti nije uvijek i dovoljno kao dokaz da je u pitanju dezinformacija, tvrdnja koja nema utemeljenje u nauci...

Između istine i “istine”

Na pitanje kako da javnost bude sigurna da je ono što je istina servisa poput Raskrinkavanja - istina, a ne ono u šta vjeruju na osnovu početne informacije, Velimirović je kazala da su sve analize pokrivene naučnim, zvaničnim i provjerenim stavovima.

“Provjera informacija vrši detaljnom analizom i ne bazira se na pretpostavkama i subjektivnom mišljenju novinara ili urednika. Sve analize su pokrivene naučnim, zvaničnim i provjerenim stavovima. Trudimo se da čitaocima približimo što više možemo tvrdnji koje će im jasno predstaviti tačnost činjenica. Međutim, svjesni smo da postoji veliko ograničenje kada je u pitanju povjerenje jer kada neko čvrsto vjeruje u teorije zavjere i ubijeđen je da će ga jednog dana Bil Gejts čipovati i da će služiti kao živi prenos WI-FI signala, nas gleda kao najveće neprijatelje koji samo pomažu Gejtsu u toj namjeri i globalnim planovima. Ko želi da vjeruje da je koronavirus u stvari plan Rokfelera za eugeniku i rat ili da je navodni plan svjetskih moćnika da se svjetska populacija smanji i da se ostavi samo milijardu ljudi, kao i da su u to uključene moćne farmaceutske kompanije, zanemaruje svaki naučni dokaz koji im se prikaže”, kaže Velimirović.

Prema njenim riječima, izbor je - prilično jednostavan.

“Dokazana tvrdnja ili neutemeljena pretpostavka. Jedna od najvećih opasnosti postojanja teorija zavjere o pandemiji i njihovih pratilaca je umanjivanje opasnosti virusa i ugrožavanje javnog zdravlja na taj način”.

I država da se uključi

Na internetu je, prema podacima internetlivestats.com, objavljeno više od 1,8 milijardi vebsajtova, samo u nedjelju, na Instargamu je objavljeno više od 42 miliona fotografija u sekundi. Više od četiri miliona sati video sadržaja objavljeno je svakog dana prošle godine na YouTube servisu...

Svakodnevno, na internetu se generiše ogroman broj podataka i čini se da nijedan servis poput Raskrinkavanja ne može provjeriti sve vijesti koje se objavljuju.

Pa šta bi trebalo uraditi u cilju rješavanja problema?

“Mi uvijek pozivamo naše čitaoce da sve što im se učini sumnjivim, pošalju nama na provjeru. Naravno, nemoguće je doći do apsolutno svake objave na društvenim mrežama. Međutim, Facebook je sada omogućio da se markiraju postovi koji se na toj društvenoj mreži učine dezinformativnim, lažnim Ili sumnjivim. Važno je da društvo shvati opasnost širenja dezinformacija i teorija zavjere, pogotovo u vrijeme globalne pandemije koja se danas dešava”, kaže Velimirović.

Dodaje i da, iako problem dezinformisanja u medijskom prostoru Crne Gore traje godinama, još nema “konkretnih demokratskih mjera za njihovo suzbijanje”.

“Država mora da se pokrene na ovom polju, CDT je predlagao nekoliko mjera među kojima prilagođavanje Krivičnog zakonika i medijskih zakona suprotstavljanju dezinformacijama, inkorporiranje borbe protiv lažnih vijesti u izborno zakonodavstvo, formiranje novih ili proširivanje ingerencija postojećih institucija koje se bave medijima u pravcu specijalizacije za borbu protiv lažnih vijesti”.

Među mjerama koje su iz CDT-a predlagali su i priprema i potpisivanje posebnog kodeksa između Vlade i medija kojim se regulišu odnosi vezani za ovu temu, predloženo je i osnivanje fonda za podršku medijima za borbu protiv lažnih vijesti, pokretanje dijaloga za izgradnju konsenzusa u ovoj oblasti sa svim važnim akterima društva, uz, kako kažu, poseban fokus na saradnju sa civilnim društvom.

Predlog je i uključivanje u međunarodne sisteme suprotstavljanja dezinformacijama, kao i povećanje nivoa medijske pismenosti građana i građanki na različite načine.

“Ova infodemija je opasna po zdravlje i sa njom se treba boriti koliko i sa samim virusom”, poručila je Velimirović.

Slučajeve izmišljenih anonimnih izvora teško je dokazati

Govoreći o informacijama koje je najteže dokazati, Velimirović je kazala da su to nerijetko slučajevi kada novinari izmišljaju anonimne izvore.

“Ne pišemo bez pokrića, tako da preskačemo sve što je nama sumnjivo, a ne možemo naći zvanični demanti ili dokaz koji će tu sumnju pokriti. Dešava se da imamo situaciju sa jednim od najvećih prekršaja profesionalnog postupanja novinara, a to je izmišljanje anonimnih izvora. Takve slučajeve je nažalost teško dokazati. Nađemo se pred tekstom za koji mnogo građana osjeća da je laž, očekuje od nas da tu laž raskrinkamo, a mi ne možemo da nađemo dobar put za provjeru. Medij objavi sumnjivu tvrdnju za koju kaže da je potvrdu našao kod izvora koji će ostati neimenovan i tu blokira svaki način da provjerimo tačnost informacije”, kazala je ona.

Dodaje i da je nekoliko sekundi dovoljno da se smisli neka tvrdnja za koju su njima nekad potrebne sedmice da bi je provjerili.

“A nekada se ni protokom vremena ne može dokazati da li je informacija bila istinita”.

 

Autor:
Tijana Velimirović
Objavljeno:
05.10.2020
Raskrinkali smo:
Stav

Posljednje objavljene analize

Stav
NEDJELJNI KOMENTAR: PREGLED SEDMICE 15.06. - 21.06.
Stav

U Crnoj Gori su protekle sedmice, nakon 40 dana pauze, registrovani novi slučajevi...

23.06.2020 prije 3 mjeseca

Stav
Nedjeljni komentar: Pregled sedmice 08.06. - 14.06.
Stav

I u prethodnoj sedmici, u iščekivanju odluke o otvaranju granica Crne Gore za...

15.06.2020 prije 4 mjeseca

Stav
NEDJELJNI KOMENTAR: PREGLED SEDMICE 01.06. - 07.06.
Stav

“... Crno-bijeli televizor, rijetki noćni tramvaji, moja bijela djevojka, uvozni...

08.06.2020 prije 4 mjeseca