Na njoj se može vidjeti neka vrsta grada/sela, dok se u opisu kaže: (1, 2) (arhivirano: 1, 2)
Jazd — Hiljadugodišnji dijalog s prirodom…
Pod užarenim suncem centralnog Irana, gdje pustinja udiše prašinu i tišinu, uzdiže se drevni grad Jazd — svetilište sjećanja i majstorstva.
Sagrađen ne samo na pijesku, već i od pijeska, Jazdova arhitektura — oblikovana od zemlje, slame i na suncu sušenih cigli — predstavlja živu umjetnost preživljavanja. Debeli zidovi od blata ublažavaju žege pustinje. Uske uličice kriju hladovinu i intimnost. Gledano odozgo, grad se razmotava poput ogromne, spiralne košnice.
Šta nas Jazd može naučiti?
Da inovacija ne znači nužno odbacivanje prošlosti.
Da su najstarija rješenja često i najodrživija.
Da je istinska harmonija s prirodom ne samo moguća — već i neophodna.
Neka nas Jazd podsjeti:
U svijetu koji juri za brzinom i čelikom, postoji bezvremenska mudrost u miru, jednostavnosti i građenju s Zemljom — ne samo na njoj.
Fotografija je bila viralna i s kraja 2023, kada je na Instagramu objavio jedan korisnik, koji je jasno naznačio da se radi o AI-ju:
“Reinspiracija iranskog urbanog pejzaža kroz spiralni obrazac | AI, Stabilna difuzija, Kontrolnet.”
Snopes je početkom 2024. radio tekst na ovu temu i kontaktirao autora, koji je još jednom ponovio da se radi o AI sadržaju: (arhivirano: ovdje)
“Da, serija fotografija je pod nazivom: revizija iranskog urbanog pejzaža kroz spiralni obrazac, koju sam prvobitno generisao koristeći stabilnu difuziju pomoću vještačke inteligencije.”
Da nije u pitanju iranski grad Jazd jasno je nakon samo par klikova, jer na internteu postoje snimci, na kojima se vidi da izgleda potpuno drugačije.
Koga interesuje istorija Jazda, to takođe može provjeriti u samo par klikova, koliko je bilo dovoljno da se dokaže da fotografija iz sporne objave nije prava. Odnosno, da je kreirana uz pomoć AI alata.
Zbog svega navedenog, sporna objava dobija ocjenu – lažna vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.