Automobile odložio propali biznis, a ne toksične baterije

1437

Električni automobili u razvijenim zemljama širom svijeta više nisu nikakva novost. Njihova primjena postaje sve šira o čemu svjedoče i najave prelaza na električni pogon do 2030. Od strane mnogih kompanija automobilske industrije.

Iako su ovi automobili budućnost, njihov koncept još uvijek nije u potpunosti prihvaćen, pa se protiv njih vodi svojevrsna kampanja na društvenim mrežama.  Tvrdnje o štetnosti električnih automobila najčešće se odnose na to da njihove baterije izazivaju zagađenje okoline.

Takav primjer je objava sa fejsbuka u kojoj je podijeljena fotografija na kojoj se nalazi hiljade odloženih automobila koji očigledno više nisu u upotrebi.

“Ovo je deponija korišćenih automobila u blizini Pariza sa stotinama električnih automobila. Svi imaju isti problem. Ćelije za skladištenje baterija su se ispraznile i treba ih zameniti. Zašto se ne zamene, pitate se? Postoje dva razloga. Ćelije za skladištenje baterija koštaju skoro dvostruko više nego što košta novo vozilo, i drugo, nijedno odlagalište ili kontejner neće vam omogućiti da tamo bacite baterije. Dakle, ovi električni automobili tzv. “zelene vile” stavljaju toksine iz baterije pravo u pod”, opis je pomenute fotografije koja je podijeljena na 200 različitih profila na fejsbuku.

Slika o kojoj se govori svakako jeste autentična i dolazi iz okoline Pariza kao što je i napisano. Ipak, treba razjasniti okolnosti usljed kojih je došlo do odlaganja ovih automobila, a razlog za to svakako nijesu baterije i “nemogućnost njihove zamjene”, kao što imamo priliku da pročitamo.

Britanski automobilski portal “The Sunday times driving” bavio se ovom temom, a u njihovom članku govori se o stvarnim razlozima odlaganja automobile i njihovoj budućnosti.

“Projekat “Autolib” električnih automobila pokrenut je 2011. godine u saradnji sa lokalnim vlastima, i u jednom momentu imao je preko 150.000 korisnika u Parizu. Njegova ideja bila je da ljudi mogu po potrebi da brzo iznajmljuju ove automobile. Ipak vremenom su visoki operativni troškovi i povećana konkurencija dovele do velikih gubitaka kompanije Bollore koja je je plasirala automobile Autolib. Zabilježeni su ogromni gubici od 233 miliona eura, što je navelo lokalne vlasti da raskinu sporazum. Autolib je morao svoje automobile da skloni sa puteva i prebaci ih u Romorantin regiju daleko od Pariza. Nakon toga automobili su prodati dvijema kompanijama koje preprodaju automobile širom Francuske”, navodi se u tekstu koji nosi naslov “Polje napuštenih automobila zbog otkazanog sporazuma rentiranja a ne zbog kvarova na baterijama”.

Informacija o tome da su ovi automobile sklonjeni zbog baterija očigledno se velikom brzinom proširila po internetu, pa su tako fact-checking sajtovi poput “Politifact” demantovali ovakve tvrdnje. 

Istom temom bavio se i portal Snopes u okviru rubrike – provjera činjenica.

“Kompanija Bollore morala je da odloži 4000 automobila a dio njih prodat je kompaniji Atis Production. Direktor te kompanije, Paul Aouizerate kazao je da mu je žao što se internetom dijele fotografije automobila uz tvrdnju da oni zagađuju tlo. -Naša vozila su pravilno uskladištena. Sve baterije su uklonjene i sve je dobro organizovano-”, navodi se u tekstu .

Na portalu Francetvinfo takođe postoji tekst u kojem je detaljno objašnjena situacija sa Autolib projektom I njegovim uskladištenim automobilima.

Imajući  u vidu sve činjenice objavljene u medijima, uvjeravamo se da su automobili sa slike odloženi zbog krize izazvane propalim poslovnim poduhvatom a ne zbog problema sa baterijama. Takođe je jasno da njihove baterije ne zagađuju tlo, jer su one izvađene. Zbog toga fejsbuk post čiji je sadržaj jasno demantovan, označavamo kao manipulisanje činjenicama.

Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.