Manipulacija starim snimkom i plasiranje anti-migrantskog narativa

144

Narative da migranti ne poštuju temeljna ljudska prava i da ugrožavaju evropsko stanovništvo konstantno “potpiruju” dezinformacije i lažne vijesti i to putem različitih snimaka i fotografija koje navodno prikazuju napade migranata. 

“Migranti napali policiju u Švedskoj. Švedska od najbezbednije zemlje u Evropi postala za kratko vreme druga najopasnija”, propratni je tekst video objave koja je podijeljena na Fejbusku (1, 2).

Video je prvobitno objavljen na Tik Tok-u, ali je u međuvremenu izbrisan. 

Obrnuta pretraga skrinšota iz videa vodi čak do 2009. godine, kada je objavljen na Ju Tjub kanalu medija iz Švedske. 

Tačno je da je snimak koji je podijeljen na Fejsbuku zabilježen u glavnom gradu Švedske, u Melmu, ali uz pogrešan kontekst. 

Video star 15 godina prikazuju nemire tokom teniskog meča između Švedske i Izraela na poznatom takmičenju Dejvis kup. 

Rojters je tada izvijestio da su se antiizraelski demonstranti sukobili sa policijom prije teniskog meča, ali da nisu probili policijske redove. Video nije dokaz o pukom varvarstvu pridošlih migranata, već je protest održan zbog političkih razloga vezanih za situaciju u Gazi.  

U januaru 2009. godine, Izrael je pokrenuo vojnu operaciju u Pojasu Gaze, što je izazvalo veliku međunarodnu osudu i dovelo do brojnih protesta širom svijeta. 

Kada je došlo vrijeme za teniski meč u martu 2009. godine, mnogi su iskoristili priliku da izraze svoje neslaganje sa politikom Izraela prema Palestincima.  

Demonstranti su se okupili ispred dvorane u kojoj se igrao meč, nakon čega su švedske vlasti, iz bezbjednosnih razloga, odlučile da se meč održi bez publike, što je dodatno naglasilo tenzije i kontroverze oko događaja. 

Ovaj video je aktualizovan i u maju ove godine, za vrijeme Eurosonga, kada se dijelio uz tvrdnju da prikazuje protest protiv nastupa predstavnika Izraela na tom takmičenju. 

Ipak, niti video prikazuje demoliranje migranata, niti protest protiv nastupa Izraela na Eurosongu, zbog čega objavama dajemo ocjenu dezinformacija. 

Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija. 

In this article