Vakcine i autizam – tvrdoglavo ponavljanje uzročno posljedične veze koja ne postoji 

443

Autizam je vrlo složeni poremećaj u razvoju mozga, koji karakteriše slaba ili nikakva socijalna interakcija i komunikacija, kao i ograničeni i ponavljajući obrasci ponašanja.  

Dostupni naučni dokazi sugerišu da vjerovatno postoji mnogo faktora koji povećavaju vjerovatnoću da dijete ima autizam, uključujući faktore životne sredine, kao i genetske faktore. 

Međutim, sa tim se ne bi složili brojni “stručnjaci” sa društvenih mreža.  

Oni uporno za autizam krive – vakcinaciju. 

“1983. godina: 10 (doza) vakcina, 1 dete u 10.000 ima autizam. 2018. godina: 74 (doza) vakcina, 1 dete u 36 ima autizam. Pedijatar će reći da je to “slučajnost“. Neki roditelji shvate da je od vakcine ali ako kažu nekome – bivaju proglašeni ludim. Svi znaju da je autizam posledica vakcinacije i zato je dokumentarac “Vaxxed” zabranjen svuda”, piše između ostalog u jednoj objavi na Fejsbuku koja je po ko zna koji put viralna u online prostoru. 

Prije svega, američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) je započeo monitoring slučajeva autizma u SAD-u zvanično od 1996. godine. Kako se navodi na vebsajtu te institucije, nemaju službenu ili uporedivu statistiku za period prije 1996. godine, osim brojnih naučnih studija. 

Javno dostupne informacije drugih nadležnih institucija Sjedinjenih Američkih Država dokazuju da pojedini podaci navedeni u objavi nisu tačni. 

Prvo, stopa autizma 1980-ih je procijenjena da 4 do 10 djece na 10.000 njih oboli od autizma, a ne jedno na 10.000, kako se tvrdi na društvenim mrežama. 

Netačni su i podaci koji se odnose na stopu autizma u 2018. i 2020. godini. Dok je stopa autizma tokom 2018. procijenjena na jedno od 44. djece što pokazuju dostupni podaci CDC-a, tokom 2020. godine je evidentirano da  svako 36. dijete.  

Važno je ukazati da se pogrešno uspostavlja uzročno-posljednična veza, jer nije dokazano da povećanje stope autizma ima veze sa vakcinacijom. 

Stručnjaci ukazuju da u prošlosti ova vrsta poremećaja u razvoju mozga nije bila adekvatno dijagnostifikovana sve do nedavno. Unaprjeđenje skrininga je glavni razlog porasta djece sa autizmom posljednjih godina. 

Predsjedavajući za mentalno zdravlje djece i omladine u sidnejskoj dječijoj bolnici u Vestmidu, profesor Adam Guastelja, rekao je da je besmisleno povezivati povećanje stope autizma sa vakcinama. 

„Tokom posljednje dvije decenije, svijest, procjene i dijagnostički kriterijumi su se promijenili i to je glavni razlog povećanja stope autizma – baš kao što je izum pametnog telefona promijenio način upotrebe telefona”, pojasnio je Guastelja. 

Naučni tim Univerziteta u Juti sproveo je studiju 2013. godine u čijem su fokusu bili istorijski podaci o autizmu. Nalaz studija je da je povećanje prevalencije autizma  tokom godina konstatovano vjerovatno zbog boljih dijagnostičkih kriterijuma i boljeg razumijevanja tog poremećaja.   

„Nekoliko važnih faktora za koje je poznato da povećavaju izmjerenu stopu prevalencije ASD-a (poremećaja iz spektra autizma) odražavaju promjenu u prepoznavanju ASD-a, kao i kliničku praksu i praksu nadzora, a ne istinski porast incidence poremećaja“, navodi se u toj studiji. 

Konkretno, dijagnostički kriterijumi za autizam postali su širi. Na primjer, infantilni autizam je tek 1980. prepoznat kao posebno stanje u američkom Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje.  

U studiji Univerziteta u Juti, 64 od 108 djece koja su prvobitno klasifikovana kao da nemaju autizam, 1980-ih bilo bi dijagnostifikovano da ipak imaju, da su tada korišćeni savremeni kriterijumi. 

Broj vakcina koje CDC sugeriše namijenjenih djeci u različitim vremenskim periodima, a koji je istaknut u objavi, takođe je netačan. Dostupni podaci ukazuju da je broj preporučenih vakcina između 1985. i 1994. godine obuhvatao pet doza. Broj vakcina do 2006. porastao je do 12, dok je od jula 2023. godine prema CDC-ovom rasporedu predviđeno 20 vakcina za imunizaciju za djecu i adolescenata. Broj preporučenih vakcina za odrasle je 19 doza. 

Dakle, daleko veći broj djece, a i odraslih u posljednjim decenijama ima zdravstveno osiguranje i pristup zdravstvenom sistemu, nego tokom kraja 20. vijeka, što je dovelo i do učestalije dijagnoze različitih bolesti i poremećaja, između ostalog i do porasta konstatovanih slučajeva autizma. 

Sličnim tvrdnjama su se bavili i fakt-čekeri iz AAP-a ukazujući u analizi da je do povećanja stope autizma došlo zbog boljeg razumijevanja stanja djece i širih dijagnostičkih kriterijuma. 

Objavama dajemo ocjenu dezinformacija. 

Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija. 

In this article