Prema pojedinim objavama na društvenim mrežama, nakon uvođenja digitalnog eura, postojaće određene restrikcije u vezi gotovinskog plaćanja. (1, 2) (arhivirano 1, 2)
“Finansijska diktatura dolazi! Predsjednica Europske središnje banke, Christine Lagarde, ležerno pušta mačku iz vreće u prijenosu uživo. Nakon uvođenja digitalnog eura, gotovinsko plaćanje bit će moguće samo do 1.000 eura. Bezgotovinsko plaćanje automatski će se pratiti od iznosa od 300 eura. A ako se država članica EU ne slaže s plaćanjem, građaninu jednostavno neće biti dopušteno da je izvrši”, piše, između ostalog, u opisu objave.
Tvrdnja da će nakon uvođenja digitalnog eura gotovinsko plaćanje biti ograničeno, do 1.000 eura najviše, je manipulativna.
Zapravo, ograničenja za gotovinska plaćanja u Evropi i drugim državama koje koriste euro već postoje i to iz sigurnosnih razloga.
Velike gotovinske transakcije otežavaju praćenje porijekla novca, a definisanje ograničenja za gotovinsko plaćanje predstavlja jedan od metoda u borbi protiv pranja novca.
Svaka zemlja članica EU sama postavlja limit za najveći mogući iznos prilikom plaćanja gotovinom, jer na nivou Unije ne postoji jedinstveni zakon koji bi propisivao ovakva ograničenja. Tako, na primjer, u Italiji je granica (arhivirano) 5.000 eura, u Francuskoj (arhivirano) 1.000 eura za francuske državljane, a 3.000 eura za strance, dok u Njemačkoj zapravo nema formalnog limita, ali postoje stroga pravila o identifikaciji kod većih iznosa.
I Crna Gora je jedna od država koja je uvela ograničenja za plaćanja u gotovini u svrhu sprječavanja pranja novca.
U crnogorskom zakonodavstvu, Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma definisano je (arhivirano) da pravna lica, privredna društva, preduzetnici i fizička lica koja obavljaju djelatnost ne smiju primiti uplatu ili obaviti plaćanje u gotovini u iznosu od 10.000 eura ili više.
A od 2027. godine u cijeloj EU će se primjenjivati nova uredba i stupiće na snagu ograničenje plaćanja gotovinom od 10.000 eura.
Međutim, uredba nije povezena sa digitalnim eurom, već je i ovo mjera u borbi protiv pranja novca, kako je pojašnjeno u saopštenju (arhivirano) Vijeća EU 2024. godine.
Ova ograničenja će se primjenjivati od sredine 2027. godine, kada članice EU moraju uskladiti zakone.
Države koje već imaju stroža ograničenja, na primjer Francuska sa limitom od 1.000 eura, mogu ih zadržati i nakon usvajanja ove uredbe na nivou EU.
Što se tiče navoda da će se nakon uvođenja digitalnog eura automatski pratiti bezgotovinsko plaćanje od iznosa od 300 eura, dostupne informacije ukazuju na drugačiju budućnost ove virtualne valute.
EU regulatori su najavili (arhivirano) da digitalni euro mora imati “privacy by design”, odnosno najviši nivo zaštite ličnih podataka prilikom svih elektronskih plaćanja.
Centralna banka neće identifikovati korisnike, niti pratiti sve transakcije. Zapravo, podatke može vidjeti samo banka klijenta radi usklađivanja sa zakonima protiv pranja novca i finansiranja terorizma, i to samo u skladu sa propisima o čuvanju privatnosti.
Ne postoje najave, nacrti zakona ili zvanični dokazi da će automatski nadzor transakcija ili obavezno izvještavanje važiti za uplate od 300 eura, prilikom korišćenja digitalnog eura.
Kao što smo prije par mjeseci ukazali, početak primjene digitalnog eura još uvijek nije poznat.
Ali prema onome što znamo, projekat digitalnog eura neće podrazumijevati ograničavanja iznosa koje je moguće platiti gotovinom, niti će se pratiti transakcije izvršene digitalnim eurom, veće od 300 eura. Osim banke, jedino će strane uključene u transakciju imati uvid u lične podatke
Objave ocjenjujemo ocjenom manipulisanje činjenicama.
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.