Njegova fondacija od 2007. pomaže ljudima u Srbiji, a prema podacima sa sajta fondacije, do sada je putem te institucije u Srbiju uloženo oko 16 miliona eura.
Srceparajuća priča kruži internetom, a Đoković je njen glavni protagonista. U njoj se kaže da je Đoković posjetio srednju školu koju je pohađao, da je tamo spazio 79-godišnjeg domara Jovana. Začuđen zašto i dalje radi, Novak ga je pitao zašto je i dalje tu, na šta je domar odgovorio da mora da zaradi za porodicu i kako bi pokrio medicinske račune svoje žene. To je jako dirnulo Novaka i zatim je odlučio da domaru Jovanu preda ček koji će pokriti račune i obezbijediti mu bezbrižnu penziju, a ima tu još dirljivih detalja.
Ova priča dijeli se (arhivirano: ovdje) na raznim jezicima, a na našem je podijeljena uz navode: (arhivirano: ovdje)
Naslov: Novak Đoković iznenadio javnost: Njegov bivši školski domar još uvijek radi sa 79 godina….

Na prvu loptu je jasno da se radi o sadržaju kreiranom uz pomoć vještačke inteligencije AI). Kolege iz Open.online primjećuju: (arhivirano: ovdje)
“Ne postoji novinarski izvor koji izvještava o priči objavljenoj u objavama na društvenim mrežama. Štaviše, fotografije su generisane upotrebom vještačke inteligencije: samo primijetite kako fantomski domar gubi prst lijeve ruke između jedne i druge fotografije.”
Da nije riječ o autentičnom sadržaju govori i link iz sporne objave, jer se klikom na njega dolazi do stranice koja ne postoji, a pritom ima domen iz Nigerije.
Đoković nije jedina sportska zvijezda kojoj se pripisuje nevjerovatno human gest. Društvenim mrežama kruži objava, u kojoj se navodi da je Lebron Džejms, jedan od najboljih košarkaša ikada, takođe domaru iz srednje škole promijenio život, tako što mu je na poklon darivao – kuću.

Kolege iz Snopes-a dokazivale su (arhivirano: ovdje) da se, baš kao u slučaju Đokovića, radi o izmišljenoj priči, potpomognutom fotografijom nastalom uz pomoć AI-ja.
Zbog svega navedenog, sporna objava dobija ocjenu – lažna vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.