Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predložila je nedavno povećanje vojne potrošnje u EU, uključujući 150 milijardi eura u zajmovima za obranu te plan pod nazivom „Rearm Europe” koji bi iznosio i do 800 milijardi eura dodatnih odbrambenih izdataka u nadolazećim godinama.
Njen plan, jedan je od brojnih poziva za veća izdvajanja za odbranu Evrope, koji se mogu ćuti od čelnih ljudi EU i NATO. Ipak, pojedini teoretičari zavjere, u tome ne vidi plan za odbranu, već kako tvrdi jedan fejsbuk korisnik, (arhivirano):
predsjednica EK poručuje da “da je sljedeći korak EU mobilizacija privatnog kapitala”
Korisnik je podijelio link sa portala Epoha.com (arhivirano) poznatom po širenju neprovjerenih informacija i dezinformacija.
U članku pomenutog portala se, između ostalog, navodi i sljedeće:
“Plan se sastoji od pet točaka namijenjenih povećanju izdataka za obranu, kao i obrambenu nabavu i proizvodnju, a jedan od njih je mobilizacija odnosno otimačina našeg privatnog kapitala”.
A šta stvarno piše u planu Evropske komisije koji je predstavila Fon der Lajen?
Planom za ponovno naoružanje Europe ReARM Europe/Readiness 2030. paneuropski odbrambeni kapaciteti jačaju se novim finansijskim mogućnostima, a Bijelom knjigom utvrđuju se nov pristup odbrani i potrebe za ulaganjima.
Fon der Lajen je izjavila da je vrijeme mirovne dividende davno prošlo.
“Sigurnosna arhitektura na koju smo se dosad oslanjali više se ne može uzimati zdravo za gotovo. Evropa je spremna pojačati svoje djelovanje. Moramo ulagati u odbranu, ojačati svoje kapacitete i početi proaktivno pristupati sigurnosti. Predstavljanjem plana pripravnosti Readiness 2030 preduzimamo odlučne mjere koje obuhvataju povećanu potrošnju na obranu i važna ulaganja u kapacitete evropske odbrambene industrije. Moramo više kupovati evropske proizvode – jer to znači jačanje tehnološke i industrijske baze evropske obrane. To znači podsticanje inovacija. I to znači stvaranje tržišta odbrambene opreme na nivou cijele Unije”, navela je fon der Lajen, o čemu se više može pročitati i u prospektu EK o ovom planu (arhivirano).
U dokumentu je pojašnjeno i da su stubovi Plana „ReArm Europe“/„Readiness 2030“ osmišljeni da iskoriste sve odmah dostupne poluge za mobilizaciju do 800 milijardi eura. Napominje se i da će to raditi kroz “iskorišćavanje EIB grupe i mobilizaciju privatnog kapitala ubrzavanjem Unije štednje i investicija”
Međutim, da li to stvarno znači “otimačinu našeg privatnog kapitala”, kako tvrdi Epoha.
Naravno da ne.
“Iskorišćavanje EIB grupe i mobilizaciju privatnog kapitala ubrzavanjem Unije štednje i investicija” znači da Evropska unija planira da, kroz podršku Evropske investicione banke (EIB), privuče privatne investitore da dobrovoljno ulažu u projekte od javnog interesa – kao što su zelena energija, digitalna infrastruktura i inovacije – i to tako što će koristiti javne garancije kako bi smanjila rizik ulaganja.
Istovremeno, ubrzanje tzv. Unije štednje i investicija podrazumijeva jačanje evropskog finansijskog tržišta kako bi se štednja građana efikasnije usmjeravala ka investicijama, ali bez zadiranja u privatnu imovinu.
Dakle, riječ je o ekonomskoj strategiji za jačanje rasta i konkurentnosti EU, a ne o planu za oduzimanje vlasništva ili centralizaciju kontrole, kako to netačno tumače dezinformativni narativi.
Dakle, Ursula fon der Lejen nije govorila o oduzimanju privatnog vlasništva, već o ekonomskoj strategiji koja uključuje saradnju javnog i privatnog sektora. Cilj je obezbijediti dodatna sredstva za modernizaciju evropske privrede putem tržišnih mehanizama, a ne kroz centralizaciju i prisilu. Zato objave sa portala Epoha i fejsbuka, dobijaju ocjenu manipulanje činjenicama i teorija zavjere.
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.
Ocjenu “Teorija zavjere” dobija medijski izvještaj koji daje neistinit ili neprovjerljiv opis neke pojave, događaja ili osobe, predstavljajući ih kao dio ili rezultat skrivenog plana (“zavjere”). Za ovakve sadržaje karakteristično je da iznose niz tvrdnji, predstavljenih kao činjenice, između kojih se utvrđuju uzročno-posljedične veze, bez nuđenja bilo kakvih kredibilnih dokaza.