U pitanju je strateški dokument kojim je definisan petogodišnji kurs evropskih politika usmjeren ka većoj zaštiti LGBTIQ+ osoba i ostvarivanju njihovih prava.
Pojedini korisnici Fejsbuka (arhivirano) su se dali u tumačenje ove strategije: “Djeca mogu sama da izaberu svoj rod prema novom zakonu Evropske unije, kojim se ukidaju starosna ograničenja za pravno priznanje roda i zabranjuju terapije usmjerene na prethodnu medicinsku i psihološku provjeru da li djeca razumiju šta znači promjena pola i da li zaista žele da izvrše tranziciju”
“Države članice koje osporavaju rodnu ideologiju će biti kažnjene u okviru „Strategije za jednakost LGBTIQ+ 2026–2030“ Evropske komisije, uključujući i uskraćivanje sredstava „diskriminatornim regionima“, a strategija takođe predviđa jačanje tijela za jednakost”.
Sličnu tvrdnju je plasirao i portal Epoha (arhivirano), navodeći da će prema “novoj suludoj politici Europske unije čak i bebe moći odabrati svoj pol”.
Međutim, u objavama je pogrešno i manipulativno predstavljeni detalji koje sadrži nova eu strategija.
Šta su činjenice?
Evropska komisija u strategiji promoviše proceduru pravnog priznanja roda na osnovu samoodređenja, ali ne nalaže državama da to moraju sprovoditi bez ikakvih starosnih ograničenja.
U strategiji jasno piše (arhivirano) da države same odlučuju na koji način će sprovoditi procedure pravn g priznanja roda, a da EU posreduje u razmjeni najboljih praksi među članicama EU:
“Kriterijumi za pravno priznanje roda značajno se razlikuju među državama članicama. Dok je određeni broj država članica usvojio modele zasnovane na samoodređenju, druge nameću medicinske procedure, za koje je Evropski sud za ljudska prava utvrdio da mogu predstavljati kršenje ljudskih prava. Komisija će olakšati razmjenu najboljih praksi među državama članicama kako bi podržala razvoj postupaka pravnog priznanja roda zasnovanih na samoodređenju, bez starosnih ograničenja”.
Zabuna je nastala zbog formulacije “bez starosnih ograničenja”.
Međutim, starosna granica za pravno priznavanje roda nije ukinuta, već, kako su razjasnili predstavnici EK (arhivirano), države članice određuju u okviru svog nacionalnog zakonodavstva koja će biti starosna granica za tu proceduru.
“U potpunosti poštujemo nadležnosti država članica, što uključuje isključivu nadležnost u određivanju starosne granice za pravni pristanak u vezi sa pravnim priznavanjem roda”, izjavila je potparolka EK, Eva Hrncirova (na 1:29 u videu).
Formulacija “bez dobnih ograničenja” je postojala i u prethodnoj strategiji (arhivirano), a predstavništvo EK u Bukureštu pojasnilo je za AFP (arhivirano) da se to ne odnosi na djecu ili maloljetnike:
“Starosna ograničenja u ovom području prava isključivo spadaju u nadležnost država članica. Komisija nije imala maloljetnike na umu kada je spominjala starosna ograničenja. Zapravo, slučajevi Evropskog suda za ljudska prava spomenuti u ovom kontekstu u strategiji odnosili su se isključivo na odrasle osobe, od kojih su neke u trenutku podnošenja tužbe imale više od 60 godina”.
Tvrdnje da EU „prijeti sankcijama“ državama koje se ne budu pridržavale ove strategije, odnosno da će ih kažnjavati i uskratiti tim državama finansijsku podršku je netačna. Ni u jednom dijelu strategije se ne spominje da će države biti na taj način “kažnjene”.
Na kraju, ova strategija nije zakonodavni akt, već neobavezujući okvir politike i kao takva ne može “diktirati”, niti mijenjati zakone država članica.
Zbog svega navedenog, objavama dajemo ocjenu dezinformacija.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.