Crna Gora

Grbalj i Berane kažnjeni zbog pirotehnike na meču, a ne “srpskog rodoljublja”

Politika i sport često su vrlo isprepletani, i na terenu i van njega. Ipak, probemi nastaju onda kada igru zamijeni dnevna politika.

foto: pixabay

Na nedavno održanoj utakmici Druge crnogorske lige između OFK Grbalj i FK Berane navijači su koristili pirotehnička sredstva i skandirali parole „Kosovo je Srbija” i „Živjela kraljevina Srbija”. Fudbalski savez pokrenuo je postupak protiv oba kluba, a srpski tablodi pokrenuli su priču o “kažnjavanju srpskog rodoljublja”. 

FSCG KAŽNJAVA SRPSKO RODOLJUBLJE Postupak protiv Grbljana i Vasojevića zbog uzvika „Kosovo je Srbija“ naslov je teksta na portalu Alo.me (arhivirano) u kojem se između ostalog navodi da:

“je suština čitavog slučaja u tome što se kao prekršaj navodi skandiranje koje izražava nacionalni identitet i pripadnost”.

Objavu smo pronašli na Fejsbuku i Instagramu. 

FSCG je u zapisniku od 16.oktobra konstatovao da je pokrenut postupak protiv oba kluba, i Grblja i Berana, zbog upotrebe pirotehnike i neprimjerenog ponašanja navijača.  

Iako FSCG u svom zapisniku navodi da su navijači skandirali pomenute parole, jasno je naglašeno da se  se postupak protiv klubova odnosi na upotrebu pirotehničkih sredstava i “neprimjereno ponašanje navijača”. 

“Prijava Komisije za takmičenje FSCG br. D/11 od 13.10.2025. godine protiv OFK “Grbalj” zbog upotrebe pirotehničkih sredstava od strane domaćih navijača na utakmici 11. kola Meridianbet 2.CFL, između OFK “Grbalj” i FK “Berane”: Dana 12.10.2025. godine u 15.00 časova na stadionu FK Grbalj u Radanovićima, odigrana je utakmica 11. kola Meridianbet 2.CFL, između FK „Grbalj“ i FK „Berane“. Tokom odigravanja i po završetku utakmice od strane domaćih navijača FK Grbalj, aktivirana su pirotehnička sredstva i to u 20. i 71. minutu, koja nisu ubacivana u teren, uz skandiranje „Kosovo je Srbija“, „Živjela kraljevina Srbija“, navodi se u zapisniku FSCG.

 

U Pravilniku FSCG navodi se da se njime propisuju prekršaji, postupak i disciplinske mjere za: igrače/ice velikog fudbala i malog fudbala, fudbalske sudije, trenere, klubove, službena lica utakmice, članove, fudbalske radnike i zvaničnike klubova, fudbalske radnike udruženja i FSCG, koji prekrše odredbe Statuta Fudbalskog saveza Crne Gore, pravilnika i drugih propisa FSCG, kao i propisa udruženja klubova FSCG, i koji time počine neki od prekršaja koji je utvrđen ovim Pravilnikom. 

U članu 73 istog dokumenta, navedeno je da se “fizički napad navijača ili fudbalskih radnika, gledalaca, bilo domaćeg ili gostujućeg kluba na učesnike igre – igače, funkcionere kluba, tehnička ili službena lica, sudije i delegate i veći neredi gledalaca, na ili oko stadiona-terena, prije, za vrijeme i poslije utakmice, paljenje i bacanje zapaljivih predmeta, nedopušten ulazak na igralište , isticanje natpisa sa političkim i drugim zabranjenim sadržajima- uvijek smatraju težim prekršajem u skladu sa stavom 1 iz ovog člana.  

“I druga neprimjerena ponašanja učesnika utakmice ili gledalaca mogu se smatrati prekršajem iz stava 1) ovog člana”, navodi se u zvaničnom dokumentu FSCG. 

Dakle, iako je skandiranje pomenuto, formalni osnov postupka je upotreba pirotehnike i kršenje pravilnika, ne skandiranje„rodoljubivih parola”.  Iz tog razloga objavu pomenutog portala ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama i pristrasno izvještavanje.

Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.

Ocjenu “Pristrasno izvještavanje” dobija medijski izvještaj za koji se može jasno utvrditi da favorizuje činjenice, stavove i zaključke koji odgovaraju određenom narativu, često ne poštujući pravilo kontaktiranja druge strane kada se radi o tvrdnjama koje su štetne po nečiji ugled, ili koje određene aktera prikazuju u negativnom svjetlu. Jedan od oblika pristrasnog izvještavanja je i selektivno prikazivanje činjenica, gdje se ističu činjenice koje idu u prilog određenoj tezi, dok se činjenice koje je ne potvrđuju tendenciozno izostavljaju.