Masovno “pomračenje” Evropi, izazvano nestankom struje, nastavlja da proizvodi dezinformacije, nagađanja, i teorije zavjere o razlogu nestanka električne energije.
Na društvenim mrežama (1, 2, 3, 4, 5) (arhivirano) objavljena je informacija da se masovni nestanak struje dogodio u više zemalja.
“Totalni mrak. Masovni nestanak struje: Čitave zemlje širom Evrope i dalje bez električne energije! Trenutno bez struje su: Francuska, Grčka, Belgija, Holandija, Španija, Portugal, Andora”, piše u objavama.

Masovni nestanak struje pogodio je 29. aprila gotovo cijelo Iberijsko poluostrvo, odnosno Španiju i Portugal, a djelimično i južnu Francusku i Andoru. Međutim, izostanak električne energije nije svuda isto trajao, a u ostalim zemljama sa gore navedenog spiska (Grčkoj, Holandiji, Belgiji) nije ga ni bilo.
Rojters je prenio (arhivirano) da je francuski Baskijski region, koji se nalazi uz granici sa Španijom, ostao bez električne energije na svega nekoliko minuta.
Prema pisanju medija, i Andora je bila kratkotrajno pogođena nestankom struje. (arhivirano ovdje i ovdje)
Slična tvrdnja o državama koje su pogođene nestankom struje kruže i na stranom govornom području, što je bio predmet analize i fakt-čekera Rojtersa.
“Centralni glas” evropske elektroenergetske industrije, udruženje Eurelectric je za Rojters (arhivirano) potvrdio da je nestanak struje pogodio samo Španiju, Portugal, Andoru i, u veoma ograničenoj mjeri, Francusku.
Predstavnici vlada Belgije i Holandije demantovali su navode da je došlo do masovnog nestanka struje u tim državama, kako se tvrdi u objavama.
“Belgija i Holandija nisu pretrpjele veće prekide u napajanju električnom energijom 28 aprila”, saopštili su portparoli vlada obije države u mejlu Rojtersu.
Podaci Eurelectrica pokazuju da je proizvodnja električne energije u Grčkoj (arhivirano) i Belgiji (ahivirano) ostala stabilna 28. aprila, odnosno da nijedna država nije pretrpjela veći nestanak struje.
Objave sa Fejsbuka dobijaju ocjenu – dezinformacija.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.