Šta će se dešavati i kako će ta kriza uticati na globalna kretanja, vjerovatno niko ne zna. A, vjerovatno niko ne zna ni šta su prije 65 godina razgovarali Tito i Hruščov na sjednici UN-a.
Neki korisnici društvenih mreža dijele fotografiju dvojice lidera, a postove prate navodi: (1, 2, 3) (arhivirano: 1, 2, 3)
Trenutak u sjedištu UN-a kada je jedino Jugoslavija osudila napad Izraela na Palestinu i najavila prekid diplomatskih odnosa sa agresorom.
Nikita Hruščov prilazi Titu, te nakon kratke konsultacije i SSSR takođe osuđuje agresiju.
Na sajtu Getty images kaže se da je fotografija nastala 1960:
Nikita Hruščov (desno) u razgovoru sa Josipom Titom – septembar/oktobar 1960.
Na sajtu UN-a, može se pronaći fotografija iz drugog ugla razgovora dvojice lidera, u čijem opisu stoji:
Generalna skupština, koja sada održava svoje 15. redovno zasijedanje, nastavila je danas opštu debatu.
Gospodin N.S. Hruščov, predsjednik Savjeta ministara SSSR-a; i maršal Josip Broz-Tito (lijevo), predsjednik Federativne Narodne Republike Jugoslavije, tokom kratke razmjene riječi u sali Skupštine danas.
Ipak, Hruščov i Tito se nijesu konsultovali oko napada Izraela na Palestinu, jer se na toj sjednici UN-a o tome nije ni raspravljalo. Jugoslavija, kao i SSSR jesu prekinuli diplomatske odnose sa Izraelom ali tek sedam godina kasnije, tokom šestodnevnog rata (arhivirano: ovdje) 1967, kada Izrael zauzima Pojas Gaze i Sinajsko poluostrvo od Egipta, Zapadnu obalu i Istočni Jerusalim od Jordana te Golansku visoravan od Sirije. Prvo je to uradio SSSR, 10-og juna, a zatim i Jugoslavija – 13-og.
O tome je pisao i Njujork tajms, u članku od 14-og juna 1967, pod naslovom: (arhivirano: ovdje)
Jugoslavija prekinula veze sa Izraelcima
Dakle, o čemu su Hruščov i Tito razgovarali, vjerovatno su znali samo njih dvojica. Istorijski momenat i priloženi fakti govore da nema dokaza da su na toj sjednici UN-a razgovarali o prekidu diplomatskih odnosa sa Izraelom, što se dogodilo sedam godina kasnije.
Istim tvrdnjama bavio se i portal Lupiga.
Sporne objave dobijaju ocjenu – dezinformacija.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
