Raskrinkavanje je već nekoliko puta pisalo na tu temu i ponudilo informacije – da nema zvaničnih podataka o kreiranju evropske armije.
Portal Intermagazin piše: (arhivirano: ovdje)
EU kreće u formiranje svoje stalne armije sa 100.000 vojnika i oficira pod komandom Brisela
U tekstu (arhivirano: ovdje) se navodi da je taj prijedlog pomenuo evropski komesar za odbranu i svemir Andrijus Kubilijus, ali on nije rekao da je to gotova stvar, ili da se vojska formira. On je zapravo izjavio, kako prenosi Politiko, “da bi blok trebalo da razmotri uspostavljanje stalne vojne snage od 100.000 vojnika i da reformiše političke procese koji regulišu odbranu” i dodao:
„Moramo početi da ulažemo naš novac na takav način da bismo mogli da se borimo kao Evropa, a ne samo kao skup od 27 nacionalnih ‘bonsai armija’“, rekao je, pozajmljujući frazu bivšeg visokog predstavnika EU Žozepa Borelja.
Evropa bi umjesto toga mogla da stvori — „kao što su Žan-Klod Junker, Emanuel Makron i Angela Merkel već predložili prije 10 godina“ — moćnu, stalnu „evropsku vojnu silu“ od 100.000 vojnika.”
Kao što smo nedavno naveli, Gardijan je u tekstu o evropskoj vojsci pisao da nije blizu formiranja, jer postoje određene prepreke:
“Uprkos svim političkim frazama koje zveckaju oružjem sa sve većim samopouzdanjem, Evropa vjerovatno nije ništa bliža stvaranju jedinstvene vojne sile nego što je bila kada su Francuzi odbacili Evropsku odbrambenu zajednicu 1954. godine. Problem nije u kapacitetu. Evropa, uključujući i Veliku Britaniju, kolektivno se može pohvaliti sa oko 1,5 miliona aktivnog vojnog osoblja i nekim od najuspješnijih svjetskih odbrambenih firmi. Problem je, kao i uvijek, politika. Ili preciznije: ko vodi?”
Pisali smo i o tome da članice EU koje su u NATO-u sarađuju u okviru integrisane Zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike (CSDP),koja je dio Zajedničke spoljne i bezbjednosne politike (CFSP). I zbog toga se odavno pitanje da li je vojska EU neophodnost, s obzirom da zemlje članice već sarađuju u okviru pomenutih mehanizama.
U Briselu se govori o tome kako su evropske zemlje odgovorne za organizaciju sopstvene odbrane, ali da su geopolitičke tenzije dovele do priče o jačanju vojne saradnje unutar EU. Evropska komisija je predložila plan ulaganja u odbrambene sposobnosti, vrijedan oko 800 milijardi eura. Iz EU je saopšteno i da je potrošnja za odbranu među zemljama EU u 2025. porasla na 381 milijardu, odnosno 2,1% BDP-a EU.
Iz svega navedenog je jasno da se unutar EU razmatra jačanje kolektivnog sistema odbrane unutar bloka, ali teza da EU kreće u formiranje stalne armije sa 100 hiljada vojnika nije tačna. Radi se samo o prijedlogu, koji je iznio komesar Kubilijus.
Zbog toga sporna objava dobija ocjenu – manipulisanje činjenicama.
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.