Dezinformacija

Ipak nije božja kazna, a ni kolo sreće: Danska nije prva priznala nezavisnost Kosova

Kosovo je 17-og februara 2008. jednostrano proglasilo nezavisnost od Srbije.

foto: ilustracija

Od tada do danas Kosovo je priznalo oko 120 zemalja širom svijeta. Neke su i povukle priznanje, a jedna od tih nije Danska, kao što smo nedavno pisali. S obzirom na situaciju na Grenlandu i moguće prisajedinjenje tog ostrva SAD, ukoliko se naumi Donalda Trampa realizuju, neki korisnici društvenih mreža u regionu likuju, jer situaciju upoređuju sa onom na Kosovu. 

U brojnim postovima na Fejsbuku se kaže: (1234) (arhivirano: 1234) 

Danska je prva priznala nezavisno Kosovo, od EU zemalja, sada joj mecka igra pred vratima! 
Ima Boga il’ je treci svetski (smak)

Kad su nam uveli sankcije i u sportu, na evropsko prvenstvo ’92. je otišla Danska koja se nije ni kvalifikovala i osvojila je…
Kada su nam oteli Kosovo, Danska je prva priznala…
Ne znam zašto ovo pišem, ali eto Danaca opet nakon nas…

Posle Venecuele, sa 51% rezervi nafte planete, na redu je Grenland.  Na pola puta za Evropu, biće tu veliko skladište USA sa veneculeanskom naftom i LNG..
Biće jeftinog benzina.   Danci luduju, ode im Grenland.  Danska je prva priznala nezavisnost KiM, Republiku Kosovo.  Tako to ide, kolo sreće se okreće.

grenland… danska ili sad… da li znate koja je prva zemlja eU prva priznala kosovo… da nije možda ova koja sada kuka… da li znate koja je prva slovenska zemlja priznala raspad sfrj… pogodite…

Među brojnim zemljama koje su priznale nezavisnost Kosova, Danska nije prva.

 

Prema listi koja je dostupna na sajtu kosovskog ministarstva vanjskih poslova i dijaspore može se provjeriti da je Danska to uradila 21-og februara 2008. To je stavlja na dvanaesto mjesto. Prije nje to su učinile: Kostarika, SAD, Francuska, Albanija, Turska, Velika Britanija, Avganistan, Australija, Senegal, Njemačka i Letonija. Dakle, ni među EU članicama Danska nije bila prva. 

 

Zbog toga, sporne objave dobijaju ocjenu – dezinformacija. 

Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.