Još jedna dezinformacija o hidroksiklorokinu

Od proglašenja pandemije koronavirusa mediji svakodnevno otkrivaju „lijek“ za COVID-19, predstavljaju čitaocima „mesije“ koji će spasiti čovječanstvo zaraze, a to najčešće čine bez ozbiljnih argumenata i provjeravanja šta prenose. To je slučaj i sa kontroverznim francuskim virusologom Didijeom Raulom, koji je navodno otkrio kombinaciju ljekova koji ubijaju koronavirus. Portal Srpsko ujedinjenje je 13. aprila objavio …

886

Od proglašenja pandemije koronavirusa mediji svakodnevno otkrivaju „lijek“ za COVID-19, predstavljaju čitaocima „mesije“ koji će spasiti čovječanstvo zaraze, a to najčešće čine bez ozbiljnih argumenata i provjeravanja šta prenose.

To je slučaj i sa kontroverznim francuskim virusologom Didijeom Raulom, koji je navodno otkrio kombinaciju ljekova koji ubijaju koronavirus.

Portal Srpsko ujedinjenje je 13. aprila objavio tekst sa naslovom:



Francuski profesor pronašao lijek za koronu?

U tekstu se navodi:



Da bi razuverio neverne Tome, čuveni francuski profesor Didije Raul sproveo je još jedno istraživanje, ovog puta opsežno, kombinacijom lekova hidroksihlorokina i azitromicina, i ponovo je došao do spektakularnih rezultata.

Ovaj doktor iz Marseja izazvao je u prošlom mjesecu velike polemike u svijetu medicine i politike svojim istraživanjem i tvrdnjama da kombinacija lijeka protiv malarije i antibiotika liječi koronavirus.

O rezultatima martovske studije francuskog Méditerranée Infection Instituta, čiji je Raul autor, izvijestili su tada brojni mediji u regionu i predstavili to kao revolucionarno otkriće.

Raskrinkavanje.ba je već tada pisalo da  je citirana studija rađena na malom i nereprezentativnom uzorku, te da još uvijek nije recenzirana, i niz tadašnjih medijskih objava ocijelnilo kao dezinformacije i prenošenje lažnih vijesti.

Guardian je detaljno pisao o metodološkim nedostacima ove studije.

Dvije nedjelje nakon što je studija prvi put objavljena, 3. aprila, Međunarodno društvo za antimikrobnu hemoterapiju, koje objavljuje naučni časopis u kome je studija prvobitno objavljena, u izjavi je reklo da odbor grupe „vjeruje da članak ne zadovoljava očekivani standard društva, posebno u vezi sa nedostatkom boljih objašnjenja kriterijuma za uključivanje i trijažu pacijenata kako bi se osigurala njihova bezbjednost“.

Iako je Raul virusolog, njegove tvrdnje treba uzimati sa rezervom, posebno ako se uzme u obzir da su neka relevantna udruženja ali i naučnici i doktori odbacili njegove tvrdnje.

Jedna od glavnih teza kojom se osporavaju Raulove tvrdnje je to da u istraživanjima nije imao imalo “kontrolnu grupu”, odnosno standard prema kojem bi se ocjenjivalo da li je ova terapija djelotvorna.

Tako je direktor američkog Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti, dr Entoni Fauči  kazao da je da efikanost hlorokina, i azitromicina, nikada nije klinički ispitana, i da, iako ljekovi mogu biti zaista efikasni, potrebno je još istraživati, kako bi se ustanovilo da su zaista bezbjedni.

Drugi krug vijesti o navodnom lijeku koji je otkrio Didije Raul krenuo je nedavno nakon što je se sa njim sastao predsjednik Francuske Emanuel Makron.

Većina regionalnih medija je kroz ovu vijest prenijela i podatke o novom Raulovom istraživanju.



„Terapiju je “najmanje tri dana” primao 1.061 pacijent pozitivan na koronavirus. Nakon deset dana, u uzorcima devet od deset zaraženih pacijenta nije više bilo virusa, a pet osoba je umrlo, navodi se i dodaje da je reč o pacijentima starosti od 74 do 95 godina. Taj procenat, “znatno niži” nego kod pacijenata “tretiranih drugim terapijama”, stoji u zaključku studije u kojoj se ističe “da nije uočeno nikakvo toksično delovanje na srce”“, prenijeli su regionalni mediji.

Guardian je objavio da su stručnjaci su rekli da nedostatak kontrolne grupe znači da su rezultati besmisleni. Xavier Lescure, specijalista za infekcije u bolnici Bichat u Parizu, rekao je France 2: “Svako istraživanje bez kontrolne grupe ne pokazuje ništa.”

Takođe, mala studija koja je koristila hlorokin na pacijentima Covid-19 u Brazilu zaustavljena je nakon što su neki pacijenti imali problema sa srčanim ritmom.

Roni Brauman, doktor koji je specijalizirao na tropskim bolestima i epidemiologiji i bivši je predsjednik Doktora bez granica skeptičan je prema Raulovim tvrdnjama i naveo je da je on hlorokin predstavio kao čudotvorni lijek i “da je to učinio kao da je prorok a ne zdravstveni stručnjak”.

Doskorašnji čelnik američke FDA (agencije koja se bavi odobravanjem lijekova i hrane a koja je nedavno odobrila hlorokin), Skot Gotlib pozvao je na dalje istraživanje i kazao da bi jedino rigorozna i velika ispitivanja mogla dokazati djelotvornost ovakve terapije.

S obzirom na to da su ovakva istraživanja van domašaja većine novinara i da se publici ne mogu prikazati na razumljiv i prost način, mediji bi trebalo da, ukoliko ih već prenose, zauzimaju neutralan stav o njihovoj tačnosti. “Navijački” odnos prema određenim stavovima proizvodi dezinformacije.

Tekst portala Srpsko ujedinjenje ocjenjujemo kao pristrasno izvještavanje i dezinformaciju.

Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.

Ocjenu “Pristrasno izvještavanje” dobija medijski izvještaj za koji se može jasno utvrditi da favorizuje činjenice, stavove i zaključke koji odgovaraju određenom narativu, često ne poštujući pravilo kontaktiranja druge strane kada se radi o tvrdnjama koje su štetne po nečiji ugled, ili koje određene aktera prikazuju u negativnom svjetlu. Jedan od oblika pristrasnog izvještavanja je i selektivno prikazivanje činjenica, gdje se ističu činjenice koje idu u prilog određenoj tezi, dok se činjenice koje je ne potvrđuju tendenciozno izostavljaju. Ovakve medijske izvještaje uglavnom prati i vrlo emocionalan način pisanja. Oni mogu i ne moraju biti netačni, ali po pravilu ne prikazuju cijelu sliku i sve strane priče, već predstavljaju samo one činjenice koje odgovaraju preferiranom narativu.

Srpsko ujedinjenje: Pristrasno izvještavanje

Autor:

Milica Kovačević

Objavljeno:

24/04/2020

Ocjena:

Pristrasno izvještavanje