Objavu koja se masovno šeruje na našem govornom području prate navodi: (arhivirano: ovdje)
Ne želim,umrijeti – imam samo,23.godine…. Djeca političara ne bore se u ratovima,već ljetuju u najboljim svjetskim odmaralištima..
O mladim vojnicima koji navodno plaču jer su primorani da idu u rat već smo pisali i dokazivali da je u pitanju snimak nastao uz pomoć vještačke inteligencije (AI). Prema dostupnim podacima, isto je i ovog puta.
Španska Maldita piše da je ovaj snimak postao viralan u milionskim brojevima i da se širi na 15-ak jezika. Njihovo istraživanje, kao i istraživanje italijanskog Open-a dovelo je do profila fantomoko na TikToku koji je trenutno ugašen. Isti profil je objavio i video kojim se prethodno bavilo Raskrinkavanje. Maldita prenosi:
“Riječ je o videu napravljenom pomoću vještačke inteligencije. Italijanska organizacija za provjeru činjenica Open ga je analizirala: šlem se ne poklapa sa onim koji koriste vojnici ukrajinske vojske, ime na uniformi nije napisano na ukrajinskom (na ćirilici je), a oblik zuba je drugačiji. Pored toga, TikTok profil na koji je postavljen (sada obrisan) imao je još videa ove vrste, uključujući i jedan u kojem vojnik plače krv.
Širi se društvenim mrežama kao da je stvaran. Samo na X-u je dijeljen na najmanje 13 različitih jezika: njemačkom, češkom, španskom, francuskom, holandskom, mađarskom, engleskom, italijanskom, japanskom, portugalskom i poljskom. 25 sadržaja koji su dijelili ovu dezinformaciju (i video i objave koje se na njega odnose) pregledani su više od pet miliona puta i još uvijek su dostupni na platformi…”
Skrinšot izbirsanog progila na TikToku
I verifikacioni tim Euronews-a – The Cube prenosi da je video mladog vojnika koji plače lažan, te da na to ukazuje više detalja:
“Pretraga prepoznavanja lica koju je sproveo Cube pokazuje da lice na fotografiji podsjeća na ruskog strimera iz Sankt Peterburga.
Prema saopštenju Centra za suprotstavljanje dezinformacijama, tijela povezanog sa Ukrajinskim savjetom za nacionalnu bezbjednost i odbranu, „lice prikazano na videu pripada ruskom državljaninu, a ne Ukrajincu“.
U videu, navodni regrut kaže: „Mobilisan sam. Idem u Časiv Jar.“ Ukrajinski stručnjaci za jezik rekli su za The Cube da izgovor riječi „Časiv Jar“ nije zvučao prirodno ili u skladu sa maternjim ukrajinskim govorom, što je dovelo do sumnje u autentičnost videa.”
The Cube dodaje da je video najvjerovatnije kreiran uz pomoć AI alata Sora, ali da je logo alata naknadno uklonjen. Takođe, kontaktirali su jednog ukrajinskog vojnika, koji je rekao da oprema sa snimka “ne odgovara tipičnoj vojnoj opremi” ukrajinske vojske.
Kyiv Independent je takođe pisao o AI vojnicima koji plaču i tome kako dipfejk snimci utiču na narativ o ratu. U njihovom tekstu se navodi da je cilj urušavanje povjerenja u Ukrajinu i ukrajinsku vojsku, te da se ruska dezinformaciona ofanziva odvija na tri fronta: unutar Ukrajine, među Ukrajincima diljem svijeta i na međunarodnoj sceni:
“Najnoviji nalet dezinformacija usmjeren je i na ukrajinsku i na međunarodnu publiku.
Prema timu za praćenje dezinformacija kompanije LetsData, narativi Kremlja prikazuju mobilizaciju u Ukrajini kao prisilnu, sa tvrdnjama da su muškarci „kidnapovani“ ili „lovljeni“ od strane regrutera.
Cilj, kažu analitičari, jeste podsticanje negodovanja, prikazivanje rata kao „rata (predsjednika Volodimira) Zelenskog“ i potkopavanje povjerenja u ukrajinsku vojsku.
„Ove narative pojačavaju zlonamjerni akteri kako bi potkopali podršku ukrajinskim oružanim snagama i podstakli antivladino raspoloženje“, rekao je LetsData za Kyiv Independent.
Sadržaj je jezički prilagođen radi uticaja. Dok se većina video snimaka pojavljuje na ukrajinskom jeziku, verzije na ruskom – pa čak i engleskom – dizajnirane su za širu cirkulaciju.
Telegram, Fejsbuk i TikTok ostaju glavne platforme za širenje takvog sadržaja.”
S obzirom na sve navedeno: nekonzistentnost snimka, prethodne analize, kao i istraživanje drugih fekt-čekera, sporna objava dobija ocjenu – lažna vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.