Krapoviću obuli lažne cipele: Mrežama kruži fotošopirana fotografija ministra odbrane

1844

U namjeri da dokažu da stil života pojedinih javnih funkcionera ne odgovara njihovom, makar na papiru, finansijskom stanju i zaradama, javnost često opravdano pribjegava ukazivanju na to da funkcioneri idu na luksuzna putovanja, voze skupocjene automobile, ali i da posjeduju i nose skupocjene odjevne predmete čija cijena prevazilazi čak nekoliko mjesečnih plata. 

Sud javnosti stigao je i sadašnjeg ministra odbrane, Dragana Krapovića.  

Na društvenim mrežama postale su viralne objave koje prikazuju ministra u zlatnim cipelama, za koje korsnici tvrde da imaju potpis jednog luksuznog brenda, te da koštaju 1450 eura. 

Ovakve objave našle su se na Fejsbuku (1, 2) (arhivirano ovdje i ovdje), a veliku vidljivost ostvarile su i na platformi X (1, 2, 3, 4). Pored korisnika društvenih mreža, istu objavu su podijelili i pojedini političari

“Cipelić, a inače ministar odbrane uz to i demonkrata Krapović, budžet džeparoš, nosi cipelice od 1500e!! Sirotinjski nema što!!!”, piše u jednoj od objava. 

Iako su se brojni korisnici društvenih mreža ”upecali” i povjerovali da je Krapović zaista nosio zlatne cipele, što potvrđuju i upiti koji su stigli našoj redakciji, riječ je fotošopu.  

To potvrđuju fotografije objavljene na zvaničnom Flicker nalogu Vlade Crne Gore, platformi koja služi za dijeljenje fotografija i video sadržaja, gdje je prvobitno objavljena originalna fotografija, kao i mnoge druge iz više različitih perspektiva na kojima se jasno vidi da ministar odbrane nije nosio zlatne markirane cipele za koje su pojedini korisnici društvenih mreža tvrdili da koštaju skoro 1,500 eura. 

Fotografija je nastala 7. oktobra tokom proslave dana Vojske Crne Gore. 

Izvor: Flicker nalog Vlade Crne Gore 

Dakle, jasno je da je fotografija koja se dijeli na društvenim mrežama editovana, te zbog toga označene objave ocjenjujemo kao lažnu vijest. 

Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.