Tako se često nađe i među redovima Raskrinkavanja. Ovoga puta mu se pripisuje da je rekao: (arhivirano: ovdje)
Macron: „Da, ne bojim se Vladimira Putina ili Trumpa. Ako žele rat, spreman sam za njega,
Jer Francuska ima i druge afričke zemlje koje će je podržati u slučaju rata.“
Međutim, nema dokaza da je Makron rekao išta slično. U videu se može vidjeti pločica sa njegovim imenom i datum 15-ti januar. On je tog dana posjetio jednu vojnu bazu na jugoistoku Francuske. Na Jutjubu je dostupan njegov govor.
Na sajtovima predsjednika Francuske i ministarstva oružanih snaga može se pročitati i transkript, iz kojeg proističe da Makron nije govorio o strahu od Putina i Trampa i pomoći afričkih zemalja u slučaju rata.
France 24 piše da je u pitanju audio deepfake – tehnologija vještačke inteligencije (AI), kojom je na Makronov lik kompjuterski dodat glas, koji kao podsjeća na njegov, a zapravo i ne baš. U njihovom tekstu se dodaje:
“… elementi koji se mogu naći u videu govora koji je objavilo Ministarstvo oružanih snaga – zvuk je, s druge strane, manipulisan. Urednički tim časopisa „Posmatrači“ analizirao je video pomoću Hiya audio detektora deepfake-a, dostupnog u alatu za verifikaciju InVid. Hiya smatra da je „zvuk u ovom videu vjerovatno generisan pomoću vještačke inteligencije. Štaviše, čini se da je sinhronizacija prilično lošeg kvaliteta. Zvuk videa nije sinhronizovan sa pokretima usana Emanuela Makrona.”
Da je u pitanju lažni narativ pisao je i poljski Demagog. U njihovoj analizi se navodi:
“Posljednjih dana naišli smo na još jedan primjer ove vrste lažnih informacija, ovog puta u vezi sa Emanuelom Makronom, francuskim predsjednikom. Informacije je pružio Centar za pravne usluge, povezan sa veb-sajtom Lega Artis, koji smo u više navrata identifikovali kao izvor lažnih informacija.”
Na istu temu pisali su i AFP i italijanska Facta.
Zbog svega navedenog, sporna objava dobija ocjenu – lažna vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.