Američki izaslanici su u Moskvi, iz koje se čuju sve samo ne pomirljivi tonovi. Predsjednik Rusije, Vladimir Putin, optužio je Evropu da sabotira mir u Ukrajini, te da Evropa sprječava američku administraciju u tome. Zatim je dodao da Rusija ne namjerava da se bori protiv Evrope, ali da je spremna ako Evropa povuče prvi potez.
Neki od regionalnih medija kao da su prepisali Putinove misli i pišu: (arhivirano: ovdje)
DOGOVOR BI BIO POSTIGNUT ODAVNO Evropljani stali na put sporazumu Moskve i Vašingtona
Aloonline.me se poziva na tekst Wall street journal-a (WSJ) i prenosi:
“Potencijalni dogovor između ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog lidera Donalda Trampa o okončanju sukoba u Ukrajini mogao je biti postignut mnogo ranije, da se evropske zemlje nisu umješale i zauzele čvršći stav – navodi Volstrit žurnal, pozivajući se na svoje izvore.”
Iz navedenog se zaključuje da je WSJ pisao o tome kako je Evropa brana ka miru u Ukrajini, što nije tačno.
Aloonline.me se poziva na tekst WSJ-a, koji je naslovljen: (arhivirano: ovdje)
“Trampov pritisak da se okonča rat u Ukrajini sije novi strah oko budućnosti NATO-a”
U tekstu se opisuje uloga SAD u mirovnim pregovorima, kao i šira slika američke spoljne politike. Dodaje se da je uvidom u mirovni plan od 28 tačaka izazvan zemljotres u evropskim diplomatskim krugovima.
Zašto?
Zato što se u njemu, navodno, Rusija tretira kao jasan pobjednik, a Ukrajina kao gubitnik, “primoravajući Kijev da se odrekne strateških teritorija koje još nije izgubio, smanji svoju vojsku i ostavi ga bez čvrste garancije zaštite od SAD ili evropskih saveznika ukoliko se Rusija ponovo naoruža i vrati po još”. Dodaje se i da su SAD opisane kao posrednik između Rusije i NATO-a, što navodno sugeriše da Amerika više sebe ne vide kao istog onog člana Alijanse, koji su bile do sada.
U dijelu koji je u naslovu manipulativno prenio portal Aloonline.me navodi se:
“Da nije bilo Evropljana, rekao je ranije tog dana jedan francuski zvaničnik, Putin i Tramp bi odavno postigli sporazum. Evropa, rekao je zvaničnik, nalazi se sama jer se Amerikanci udaljavaju od regiona, što znači da se mora više oslanjati na sebe. Dakle, jasno se navodi da bi bio postignut dogovor bez učešća Ukrajine.
Amerikanci i Evropljani pristupaju mirovnom procesu iz dva različita ugla, rekla je Emili Feris, stručnjakinja za Rusiju u Kraljevskom institutu ujedinjenih službi, londonskom tink-tenku specijalizovanom za odbranu i vojna pitanja.
„Evropa vidi kako se Rusija ponovo naoružava i zabrinuta je zbog sljedećeg rata“, rekla je. „Amerikanci razmišljaju mnogo kratkoročnije – hajde da ovaj proces prevedemo preko linije – sporazum o prekidu vatre, da Ukrajinu vratimo na noge i da sklopimo neku vrstu hladnog mira za još godinu ili dvije.“
Razlika, dodala je, može se objasniti blizinom Evropljana bojnom polju i osjećajem da bi mogli biti sljedeći, dok su Amerikanci više zabrinuti zbog Kine kao dugoročne prijetnje, a Tramp očajnički želi da zaključi još jedan mirovni sporazum. Evropa je takođe izložena kampanji neprijateljskih taktika Rusije, uključujući sajber napade, upade dronova i incidente koji uključuju sječenje podvodnih internet kablova.
Većina evropskih političkih i vojnih lidera slaže se da je Putinova ambicija da obnovi imperijalni domet Rusije, posebno u istočnoj Evropi i baltičkim državama koje su nekada bile dio Sovjetskog Saveza. Na putu mu stoji NATO i njegova klauzula o uzajamnoj odbrani, koja kaže da je napad na jednu članicu napad na sve članice, uključujući i SAD sa nuklearnim oružjem.”
Poenta teksta WSJ-a je, dakle, odnos unutar NATO-a i pozicija SAD, a fokus svakako nije na temi da Evropa koči mir u Ukrajini. Naprotiv. Iz svih dostupnih medijskih istupa jasno je da evropski lideri žele okončanje ruske invazije, ali ne po svaku cijenu.
Evropski komesar za odbranu Andrijus Kubilijus nedavno je poručio da plan za Ukrajinu mora biti pravedan i dugoročan – da to želi Ukrajina, ali i EU. U Evropskom parlamentu usvojena je rezolucija kojom se članice pozivaju da “preuzmu veću odgovornost za evropsku bezbjednost i da na najproaktivniji način podrže mir u Ukrajini”.
Takozvana “koalicija voljnih” sastavljena od preko 30 zemalja, uglavnom evropskih, traži bezbjednosne garancije za Ukrajinu kako bi se ojačala dugoročna sposobnost zemlje da odvrati Rusiju od naredne invazije.
Sve to govori da većina zemalja zapadno od Rusije želi mir, ali i mirovni plan koji će biti fer i odvraćajući za Rusiju – da ne pomisli da ponovo napadne Ukrajinu ili neku od EU i NATO zemalja u susjedstvu.
Zbog svega navedenog, sporna objava dobija ocjenu – manipulisanje činjenicama.
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.