Ipak se topi: Ledeni pokrov na Antarktiku ne raste 

225

U doba kada se čovječanstvo suočava s jednim od najvećih izazova u svojoj istoriji – klimatskim promjenama – širenje dezinformacija postaje opasna prepreka na putu ka nužnim rješenjima. Dok naučnici širom svijeta apeluju na hitne akcije i ulaganja kako bi se spriječile, ili bar ublažile, posljedice globalnog zagrijavanja, neki mediji uporno šire neistine koje umanjuju ozbiljnost situacije. Nedavni članak na nekim portalima (1, 2), prenesen i na društvenim mrežama (1), pokušava negirati topljenje leda na Antarktiku i samu stvarnost klimatskih promjena.  

Glavne “vijesti” pune su zastrašujućih priča o tome kako je globalno zatopljenje očito postalo toliko loše da se ledene police na Antarktiku tope. Istina je, međutim, da se ledene police na Antarktiku zapravo povećavaju. 

Antarktički ledeni pokrov je masivna ledena ploča koja se prostire preko cijelog kontinenta, nakupljena tokom milenijuma putem sniježnih padavina. Kada se led širi prema okeanu, dio njega počinje plutati, stvarajući ledene police koje okružuju oko tri četvrtine Antarktika. Gubitak antarktičkog kopnenog leda značajan je faktor koji doprinosi globalnom porastu nivoa mora, dok promjene u ledenim policama mogu ubrzati gubitak kopnenog leda jer usporavaju njegovo kretanje prema okeanu. 

U članku na portalu logicno.com navode se rezultati nekoliko studija kako bi se tvrdilo da se ledene police na Antarktiku zapravo povećavaju. Međutim, temeljna analiza tih studija, uz izjave stručnjaka, otkriva drugačiju stvarnost. 

Chad Greene, istraživač iz NASA-ine Laboratorije za mlazni pogon, objašnjava za FactCheck.org

 „Antarktik gubi morski led, kopneni led i masu ledenih polica posljednjih nekoliko decenija. Satelitska analiza NASA-inih grupa pokazuje trendove gubitka leda, a isti trendovi su zabilježeni i od strane nezavisnih istraživačkih grupa širom svijeta.“ 

Jedna od studija koja se spominje u članku na logicno.com je istraživanje iz 2015. godine koje je pokazalo da je Antarktik povećao masu leda u određenim periodima. Međutim, druge studije ne slažu se s ovim nalazima. NASA je u svom saopštenju navela da se nalazi iz 2015. godine ne slažu s preko deset godina drugih mjerenja, uključujući i prethodne NASA-ine studije. Podaci NASA satelita pokazuju da Antarktik od 2002. godine gubi prosječno 140 milijardi tona leda godišnje. 

Članak se takođe referiše na studiju iz 2023. godine kako bi tvrdio da se ledene police na Antarktiku povećavaju. Međutim, ta studija analizira samo površinu ledenih polica u periodu od 2009. do 2019. godine, a ne ukupnu masu leda.  

Julia Andreasen, jedna od autora studije na koju se referiše članak, pojašnjava: „Naša studija ne daje nikakve izjave o ukupnoj promjeni mase leda na Antarktiku. Klimatske promjene su stvarne, a naša studija se ne može povezati sa zaključcima o klimatskim promjenama.“ 

Andreasen dalje objašnjava da stabilne ledene police neprestano prolaze kroz ciklus akumulacije leda i gubitka putem odlamanja komada leda. Ovi događaji nisu jedini pokazatelj promjene klime, no povećanje temperature, stanjenje ledenih polica ili promjene u okeanu mogu dovesti do događaja izvan ovog ciklusa. 

Prema Šestom izvještaju Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), ledene ploče na Grenlandu i Antarktiku gube masu od najmanje 1990. godine, s najvišim stopama gubitka u periodu od 2010. do 2019. godine. Očekuje se da će se ovaj trend nastaviti. U izvještaju IPCC-a navodi se da je topljenje antarktičkog leda od 2016. godine odgovorno za 14% globalnog porasta nivoa mora. U scenariju niskih emisija, očekuje se da će antarktički ledeni pokrov doprinijeti više od 20% porastu nivoa mora do 2100. Godine. 

Lažne tvrdnje o stanju antarktičkog leda predstavljaju ozbiljnu prijetnju našim naporima da razumijemo i reagujemo na klimatske promjene. Iako ledene police mogu prolaziti kroz promjene u određenim periodima, sveukupni podaci jasno pokazuju da Antarktik gubi led, što doprinosi globalnom porastu nivoa mora. Klimatske promjene su stvarne i hitne, a samo kroz informiranost i akciju možemo zaštititi našu planetu za buduće generacije. Nema mjesta za dezinformacije kada je u pitanju budućnost naše planete. 

Stoga, ovoj objavi dajemo ocjene – pseudonauka i manipulisanje činjenicama. 

Ocjenu “Pseudonauka” dobija medijski izvještaj koji pokušava da određena mišljenja, stavove, vrijednosti ili nalaze dobijene nenaučnim metodom, predstavi kao naučna otkrića ili činjenice.  U ovakvim izvještajima često se pogrešno ili manipulativno interpretiraju postojeća naučna istraživanja, ili se poziva na istraživanja koja nisu u skladu sa naučnom provjerom i utvrđivanjem činjenica. 

Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica. 

In this article