Ali, šta se zaista desilo u tom „evropskom vrtu“?
„Građanka“ Marović u Daliborkinom evropskom vrtu nastavlja sa sijanjem srbofobije: Današnji DPS, sa sve Đukanovićem, je manje zlo od DF-a, naslov je teksta sa portala borba.me.
“Iako je Milo Đukanović bitan dio Demokratske partije socijalista (DPS), današnji DPS je manje zlo od Demokratskog fronta (DF), izjavila je penzionisana građanistkinja Jovana Marović na na konferenciji „13 godina evropskog puta: pravci, raskrsnice i skretanja“, koju organizuje CGO, navodi se u tekstu Borbe.
Borba dalje navodi kako je ovim izjavama Marović “ žigosala srpski narod u Crnoj Gori kao zloban”. Borbin tekst pronašli smo i na fejsbuku. (arhivirano)
Ipak, ako se pogleda video snimak pomenute konferencije, vidi se da su riječi Jovane Marović dobrim dijelom izvrnute, te da nijednog trenutka nije pominjala srpski narod, niti ga žigosala.
Marović istina, kaže da je ovakav DPS manje zlo od DF koji sjedi u Vladi, ali decidan citat glasi ovako:
“Ovakav DPS koji ima mlade snage, bez obzira što i dalje mislim da Đukanovića drže kao sliku koja utiče na broj glasova…Konačno i definitivno možemo reći da je DPS manje zlo od DF koji sjedi u vladi”
Dakle, Marović nije, kako to tvrdi Borba, rekla da je “DPS sa sve Đukanovićem” manje zlo od DF.
Marović u nastavku izlaganja navodi i da je “najveći poraz crnogorskog društva to što se simbol mržnje prema nacionalnim manjinama, predstavlja kao predsjednik parlamenta” i dodaje: “Ne možete me ubjeđivati da tako treba da gradimo svoj vrijednosni okvir”.
Ni u jednom dijelu izlaganja, Marović ne pominje srpski niti bilo koji drugi narod, već kritikuje političke partije i njihove vrijednosti u kontekstu evropskog puta Crne Gore, čemu je bila posvećena konferencija.
Dakle, Marović je govorila o “DPS sa mladim snagama”, a ne o “DPS sa Đukanovićem”, bez pominjanja bilo koje etničke grupe, suprotno od onoga što tvrdi Borba.
Zato objave ovog portala dobijaju ocjenu manipulisanje činjenicama i pristrasno izvještavanje.
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.
Ocjenu “Pristrasno izvještavanje” dobija medijski izvještaj za koji se može jasno utvrditi da favorizuje činjenice, stavove i zaključke koji odgovaraju određenom narativu, često ne poštujući pravilo kontaktiranja druge strane kada se radi o tvrdnjama koje su štetne po nečiji ugled, ili koje određene aktera prikazuju u negativnom svjetlu. Jedan od oblika pristrasnog izvještavanja je i selektivno prikazivanje činjenica, gdje se ističu činjenice koje idu u prilog određenoj tezi, dok se činjenice koje je ne potvrđuju tendenciozno izostavljaju.
Ovakve medijske izvještaje uglavnom prati i vrlo emocionalan način pisanja. Oni mogu i ne moraju biti netačni, ali po pravilu ne prikazuju cijelu sliku i sve strane priče, već predstavljaju samo one činjenice koje odgovaraju preferiranom narativu.