Viralni video (arhivirano) dijeli se uz dramatičnu tvrdnju: Andaluzija je, navodno, žrtvovana za solare, a stotine hiljada maslina navodno su nestale pod testerom. Autor objave, koji tvrdi da dolazi iz „sfere elektrotehnike“, dodatno komentariše kako su solarni paneli i vjetroturbine „najveće smeće“ u proizvodnji električne energije. Slične objave su se mogle vidjeti i na nekim drugim stranicama na Facebook-u (1, 2) (arhivirano 1, 2) 

U Španjolskoj su stotine tisuća stoljetnih stabala maslina u Andaluziji posječene kako bi se postavili solarni paneli.  

Sve u ime ekologije. 

Kao netko tko dolazi iz sfere elektrotehnike mogu samo reći da su solari najveće smeće u proizvodnji električne energije, naravno uz vjetroturbine. Van pameti… 

Iako je tačno da se u nekim dijelovima Andaluzije planira ili već odvija sječa maslina radi izgradnje solarnih elektrana, tvrdnje iz ove objave su manipulativne, netačne i izvučene iz konteksta. 

Šta zaista prikazuje video? 

Video snimak koji se širi društvenim mrežama prvi je na mreži  X (Twitter) (arhivirano) 5. maja objavio David Santos, osnivač španskog portala La Bandera. Kako je naveo za hrvatski Faktograf, video je snimljen iznad mjesta Cartaojal u provinciji Malaga. Santos tvrdi da mu je autor videa dao dozvolu da ga objavi, ali je zatražio anonimnost. 

Na snimku se vidi veliki broj solarnih panela, ali ne postoji nikakav direktan dokaz da je riječ o lokaciji na kojoj je posječeno „stotine hiljada“ stabala maslina, kako se tvrdi u objavi. Lokalni izvori i izvještaji medija pokazuju mnogo niže brojke. 

Činjenice o sječi maslina 

U blizini mjesta Cartaojal, gdje je snimljen video, u posljednjih nekoliko godina zaista se grade veliki solarni parkovi. Prema pisanju španskog portala El Diario (arhivirano) iz februara 2023. godine, u to vrijeme je u toj regiji planirano 500 hektara zemljišta za solarne elektrane, a lokalni mještani procjenjuju da je tom prilikom uklonjeno oko 20.000 maslina (arhivirano). U isto vrijeme, organizacije poput SOS Rural i Campiña Norte upozoravaju (arhivirano) da bi u širem regionu Andaluzije, posebno u provincijama Jaén i Córdoba, moglo doći do uklanjanja i do 500.000 stabala maslina, ukoliko se realizuju svi planirani projekti. 

Vlada Andaluzije (Junta de Andalucía), s druge strane, tvrdi drugačije. Kako je za Faktograf objasnio David Santos, radi se o brojci od oko 13.000 stabala: ,,Portparol organizacije koja se bavi tim problemom rekao mi je da se planira posjeći oko 100.000 stabala samo u Andaluziji, dok iz Vlade tvrde da je za sada posječeno oko trinaest hiljada maslina’’. 

U mjestu Lopera, na primjer, planira se izgradnja solarnih elektrana na 426 hektara, što bi značilo uklanjanje oko 42.600 stabala. Ovi podaci ukazuju da iako se brojka stabala koja bi mogla bit uklonjena može mjeriti u desetinama hiljada, tvrdnja o „stotinama hiljada već posječenih“ je neutemeljena i prenaglašena. 

Protesti farmera i civilnog sektora 

Veliki broj lokalnih poljoprivrednika, kao i ekoloških organizacija, izrazili su zabrinutost zbog gubitka tradicionalnih maslinika. Prema pisanju portala  “Agronews Castilla y Leon” više od 55.000 građana potpisalo je peticiju (arhivirano) za obustavu planova koji bi mogli dovesti do sječe stogodišnjih stabala Maslina. 

U istom članku su takođe predstavljeni podaci Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i hrane (MAPA), prema kojima je površina pod solarnim parkovima u Španiji porasla za 166% od 2016. godine. Solarni parkovi zauzimaju 31 hiljadu hektara zemljišta, od čega je 82% na suvom, a 11% na navodnjavanom zemljištu. U skladu sa tim, upućeni su i zahtjevi za reviziju zakonskih rješenja i moratorijum na eksproprijaciju zemljišta radi solarnih projekata. 

Ova situacija u Španiji stoga ne oslikava jednostavnu sliku „ekološkog zločina“, već kompleksan društveno-ekološki problem u kojem se sukobljavaju klimatska tranzicija i lokalne zajednice koje se oslanjaju na maslinarstvo. 

Solarni paneli nisu “smeće” 

Tvrdnja da su solarni paneli i vjetroturbine „najveće smeće“ u proizvodnji električne energije ne samo da je neutemeljena, već je i u direktnoj suprotnosti sa globalnim energetskim i naučnim konsenzusom. Solarna energija, prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), (arhivirano) danas predstavlja najjeftiniji izvor nove električne energije u istoriji — i to u većini zemalja svijeta. IEA dodatno naglašava da su obnovljivi izvori, predvođeni solarnim i vjetroelektranama, ključni za postizanje globalnih klimatskih ciljeva i dekarbonizaciju elektroenergetskog sektora. 

Pored toga, Međunarodni panel za klimatske promjene (IPCC) ističe (arhivirano) da solarna energija ima jedan od najnižih ugljeničnih otisaka po proizvedenom kilovat-satu, čak i kada se u obzir uzme cjelokupan životni ciklus proizvodnje panela, transporta i reciklaže. Tehnološki napredak u posljednjih deset godina doveo je do značajnog smanjenja troškova, povećanja efikasnosti i boljeg upravljanja otpadom i reciklažom solarnih komponenti. 

Naravno, kao i kod svake velike infrastrukturne promjene, potrebno je voditi računa o lokalnim uticajima, planiranju i zaštiti prirodnih i kulturnih vrijednosti. Međutim, to ni na koji način ne umanjuje važnost solarne energije u energetskoj tranziciji. Tvrdnje da su solarni paneli i vjetroturbine beskorisni ili tehnološki inferiorni ne samo da ignorišu dostupne dokaze, već i potkopavaju napore za prelazak na održiviji i čistiji energetski sistem. 

Snimak koji se dijeli na Facebook-u jeste autentičan i prikazuje solarne panele u Andaluziji. Međutim, tvrdnja da su „stotine hiljada stoljetnih maslina već posječene“ je neutemeljena, a navod da su solarni paneli „smeće“ je naučno netačan i služi kao dio šire anti-ekološke retorike koja pokušava diskreditovati obnovljive izvore energije. 

Razlikovanje legitimne brige od netačnih tvrdnji presudno je za izgradnju povjerenja u procese koji oblikuju našu energetsku budućnost. 

Objava dobija ocjene – dezinformacija i manipulisanje činjenicama. 

Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija. 

Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.