Nasumično povezivanje velikih kompanija i laboratorije u Vuhanu

2403

Od početka pandemije Covida19 neprekidno slušamo teorije da iza svega stoje velike korporacije, vlade, farmaceutske kompanije, kako su one zapravo povezane i kako je pandemija njihov proizvod.

Objava sa ovakvom teorijom o povezanosti vlasništva kompanija i njihovom vezom sa pandemijom kruži društvenim mrežama i na našem govornom području.

„Kineski biološki laboratorij u Wuhanu u vlasništvu je Glaxoa! Koji slučajno posjeduje Pfizer! (onaj koji proizvodi cjepivo!) Čime upravljaju financije Black Rocka. Koji slučajno upravlja financijama tvrtke Open Foundation (Soros Foundation!) Koja slučajno služi francuskoj AXA-i! I slučajno su vlasnik njemačke tvrtke Winterthur. Koja je slučajno izgradila kineski laboratorij u Wuhanu! Slučajno ga je kupio njemački Allianz, a Vanguard ima kao dioničara. Dioničar Black Rocka koji kontrolira središnje banke i upravlja približno jednom trećinom globalnog investicijskog kapitala. Koji je, inače, glavni dioničar Microsofta, u vlasništvu Billa Gatesa koji je slučajno dioničar PFIZER-a (koji prodaje čudesno cjepivo) i trenutno je prvi sponzor SZO-a! Bože, kakva slučajnost”, stoji u objavi koju je vidjelo više od 100 hiljada korisnika Fejsbuka.

Ipak, ove tvrdnje nisu tačne.

Iako je više naučnika i studija pokazalo da je virus nastao u prirodi, sa njegovim navodnim stvaranjem često se povezuje kineski Institut za virologiju u Vuhanu, koji je nekoliko puta demantovao da je virus nastao u njihovim laboratorijama. Taj državni institut, dio je Kineske akademije nauka.

Farmaceutska kompanija GlaxoSmithKline (GSK) je akcionarsko društvo, čijih su, kako je objasnio portal za provjeru činjenica, DPA, a i kako govore podaci sa jedne od najpoznatijih svjetskih berzi, Nasdaq, 12 odsto akcija u vlasništvu banaka i investicionih kompanija, dok je velika većina akcija široko rasprostranjena.

Takođe, kompanija Pfizer nije u vlasništvu Glaxoa, već je 70 odsto njenih akcija u vlasništvu banaka i investitorskih kompanija

Jedia poveznica između Glaxoa i Pfizera je to što su u avgustu prošle godine formirali zajedničku kompaniju nazvanu „GSK Consumer Healthcare“, u kojoj Glaxo ima 68 odsto vlasništva a Pfizer 32. Ova kompanija nema nikakve veze sa vakcinama, već, kako piše DPA, je povezana sa poznatim medicinskim proizvodima poput Fenistila, gela koji pomaže kod uboda insekata, gela protiv bolova Voltarena, i porizvoda za njegu zuba i desni, Sensodina.

Dalje, kompanija BlacRock ne upravlja finansijama Pfizera. Ona pripada grupi akcionara koji imaju akcije i u Glaxou i Pfizeru.

Takođe, Bil Gejts nije većinski akcionar BlackRocka, već je BlackRock dioničar u Microsoftu koji je Gejts osnovao. Da je Gejts dioničar Pfizera, pak, nigdje nije zvanično zabilježeno.

Tvrdnje da je kompanija Winterthur nije tačna, jer je Winterthur zapravo švajcarska kompanija koja se bavi osiguranjem a koju jeste kupila francuska AXA.

Laboratoriju u Vuhanu zapravo su izgradile kineske kompanije, što se može vidjeti u članku sa njenog otvaranja

Povezivanje Džordža Soroša sa ovim kompanijama takođe je netačno i neprecizno. Sredstvima fonda Open Society Foundation kojim predsjedava Soroš ne upravlja BlackWater, već ta kompanija vodi sredstva druge Soroševe kompanije, pod nazivom Soros Fund Managment LLD.

Dakle, povezivanje pomenutih kompanija je netačno a naročito njihovo povezivanje sa pandemijom COVID-19.

Ovaj sadržaj dobio je ocjenu dezinformacija. Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.

Takođe, ova objava dobija i ocjenu teorija zavjere. Ocjenu “Teorija zavjere” dobija medijski izvještaj koji daje neistinit ili neprovjerljiv opis neke pojave, događaja ili osobe, predstavljajući ih kao dio ili rezultat skrivenog plana (“zavjere”). Za ovakve sadržaje karakteristično je da iznose niz tvrdnji, predstavljenih kao činjenice, između kojih se utvrđuju uzročno-posljedične veze, bez nuđenja bilo kakvih kredibilnih dokaza.

Viralne objave: Dezinformacija,Teorija zavjere