Greška

Nelogičnosti, neprecizni iznosi i funkcije: Pogrešno prenijete informacije o najvećim zaradama u junu

Ministarstvo finansija sredinom mjeseca objavilo je podatke o budžetskim izdvajanjima za zarade 1000 najvećih neto zarada isplaćenih u junu ove godine.

foto: Ilustracija

Očekivano, ove informacije su privukle pažnju medija, kao što je to bilo slučaj i ranije.

Između ostalog, i portala Biznis CG (arhivirano) koji je objavio spisak najvećih plata isplaćenih u junu 2025. godine iz budžeta Crne Gore, uz zaključak da “ova lista pokreće i širu diskusiju o platnim razredima, transparentnosti i ravnoteži između sektora unutar javnog sistema”.

  1. Ekonomski fakultet – saradnik u nastavi: 4.490 €
  2. KBC Berane – specijalista anesteziolog: 4.451 €
  3. ZIK Kotor – naučni radnik – šef: 4.411 €
  4. Fakultet za bezbjednost – redovni profesor: 4.398 €
  5. Ekonomski fakultet – saradnik u nastavi: 4.360 €
  6. Elektrotehnički fakultet – redovni profesor: 4.329 €
  7. Pošta Crne Gore – ljekar specijalista radiolog: 4.327 €
  8. Zavod za zapošljavanje – rukovodilac sektora: 4.309 €
  9. KBC Berane – redovni profesor: 4.308 €
  10. Pravni fakultet – redovni profesor: 4.304 €

Tekst portala Biznis CG ne prenosi tačno sve informacije najvećih plata u junu 2025. godine iz budžeta Crne Gore. Kada se uporedi tabelarni prikaz Ministarstva finansija, koji je na njihovom sajtu objavljen (arhivirano) 18. jula, sa informacijama koje je prenio portal Biznis CG, jasno je da postoje određena neslaganje među navedenim podacima. 

Dok je prva na spisku najvećih plata tačno prenijeta, zarada specijalista anesteziolog u Kliničko- bolničkom centru Berane iznosi 4.459 eura, a ne 4.451, kako piše u tekstu portala Biznis CG. 

I dok ovo može biti prosta greška u kucanju, zbog razlike sa originalnim podatkom od svega nekoliko eura, ostali navodi u tekstu ukazuju na znatno ozbiljnije propuste – ne u samim ciframa, već u njihovoj interpretaciji, što otvara pitanje pažnje i odgovornosti u prenošenju informacija od javnog značaja. 

Pomenuti portal prenosi da četvrta najveća zarada u junu iznosi 4.398 eura koji je primio redovni profesor na Fakultet za bezbjednost, a zapravo, na osnovu spiska Ministarstva finansija, može se uočiti da je četvrtu po redu najveću zaradu primio docent-dekan Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje i to 4.307,51 eura. 

Kada se pretraži objavljeni spisak Ministarstva finansija, zaključak je da se na njemu ne nalazi nijedan pojedinac angažovan na Fakultetu za bezbjednost. 

I kod drugih primjera se uočavaju nekonzistentnosti. 

Recimo, portal Biznis CG je prenio da je petu najveću zaradu u visini od 4.360 eura primio saradnik u nastavi na Ekonomskom fakultetu, dok su podaci Ministarstva finansija drugačiji. Zapravo, na osnovu tabelarnog spiska tog resora, saradnik u nastavi na Ekonomskom fakultetu u junu je primio 4.273,87 eura. 

Ni informacija o zaradi redovnog profesora na Elektrotehničkom fakultetu nije tačno prenijeta u tekstu pomenutog portala koji je naveo 4.329 eura, a zapravo je prema spisku Ministarstva iznosila 4.164,66 eura. 

Portal Biznis CG je čak na spisak uvrstio zarade zaposlenih u institucijama koje se uopšte ne nalaze u tabelarnom prikazu koji je objavilo Ministarstvo finansija. 

Navodno, prema tekstu ovog medija, ljekar specijalista radiolog zaposlen u Pošti Crne Gore primio je 4.327, što bi značilo da je Pošta, bez mnogo buke, proširila svoju djelatnost i sistematizovala novo radno mjesto – radiologa među poštarima. 

Zatim, pomenuti portal navodi da je rukovodilac sektora u Zavodu za zapošljavanje Crne Gore u junu ove godine primio 4.309 eura. 

Međutim, ni ova informacija nije tačna.  

Zavod za zapošljavanje Crne Gore objavio je na svom sajtu (arhivirano) spisak zarada javnih funkcionera za jun. Prema tim podacima, očekivano, najveću zaradu primio je direktor te institucije koja u prethodnom mjesecu iznosila 1.743,09 eura (bruto). 

 

Zavod za zapošljavanje Crne Gore je dodatno objavio javno reagovanje (arhivirano) u kojem demantuju informacije koje je objavio portal Biznis CG, navodeći da je najveća neto zarada u toj instituciji iznosila 1.421.60 eura. 

“Povodom informacije objavljene u medijima, a koja se odnosi na visinu zarade zaposlenih u Zavodu za zapošljavanje Crne Gore, obavještavamo javnost da je netačan podatak o zaradi od 4.309 eura, navodno isplaćenoj rukovodiocu sektora. “Najveća neto zarada u Zavodu za zapošljavanje Crne Gore za jun 2025. godine iznosila je 1.421.60 eura”, piše u objavi ZZZCG. 

Nijedan zaposleni Zavoda za zapošljavanje, niti Pošte se ne nalazi na spisku 1000 najvećih zarada u junu, isplaćenih iz državnog budžeta, koji je objavilo Ministarstvo finansija.

Portal Biznis CG ni nakon reagovanja Zavoda za zapošljavanje nije izmijenio podatke koji se odnose na zaradu koja je navodno isplaćena rukovodiocu sektora u toj instituciji, niti objasnio kako je došlo do ovakve greške.

I u daljem tekstu portala Biznis CG uočavaju se nelogičnosti poput miješanja institucija i radnih mjesta, pa je tako navedeno da je na devetom mjestu redovni profesor u Kliničko-bolničkom centru Berane sa zaradom u junu u visini od 4.308 eura. 

A zapravo, prema tabelarnom prikazu resora, direktor te institucije je primio 4.073,88 eura. A ni redovni profesor – dekan na Pravnom  fakultetu nije primio 4.304 neto iznos u junu, već 3.991,6 eura. 

Važno je naglasiti da su drugi domaći mediji (arhivirano ovdje i ovdje) prenijeli tačno informacije Ministarstva finansija, uz objavljivanje i tabelarnog prikaza. 

Dakle, autor teksta portala Biznis CG, očigledno, nije posvetio dovoljno pažnje tumačenju i prenošenju informacija objavljenih od strane Ministarstva finansija, što je naročito problematično imajući u vidu da se radi o podacima od javnog značaja.  

Ovakve pogrešne interpretacije i prenošenje netačnih informacija ne samo da mogu narušiti percepciju građana, već i dodatno produbiti nepovjerenje prema pojedincima i javnim funkcionerima, kao i institucijama u kojima su zaposleni. 

Zbog svega navedenog, analiziranoj medijskoj objavi dajemo ocjenu greška. 

Ocjenu “Greška” dobija medijski izvještaj u kojem uredništvo medija napravi grešku objavom netačne informacije ili prenošenjem neprovjerene vijesti iz drugog izvora, bez očite namjere dezinformisanja javnosti. Ovakav izvještaj može biti veoma štetan u nekim slučajevima, a nakon ponavljanja prenošenja vijesti sa nepouzdanih izvora, možemo govoriti i o namjeri nekog medija da prenošenjem netačnog sadržaja utiče na javnost.