Ni u Pljevljima nije padao plastični snijeg

Dezinformacije na društvenim mrežama često idu u talasima i prate određene „trendove“. Kada se pojavi jedna objava na određenu temu, često je isprati niz sličnih obmana koje obrađuju tu istu temu. To je slučaj i sa snimcima „plastičnog snijega“, odnosno tvrdnji da se snijeg zapravo ne topi.  Nakon „zimskih laži“ koje su stigle iz Srbije, …

208

Dezinformacije na društvenim mrežama često idu u talasima i prate određene „trendove“. Kada se pojavi jedna objava na određenu temu, često je isprati niz sličnih obmana koje obrađuju tu istu temu.

To je slučaj i sa snimcima „plastičnog snijega“, odnosno tvrdnji da se snijeg zapravo ne topi. 

Nakon „zimskih laži“ koje su stigle iz Srbije, a koje je razobličila naša platforma, gotovo identičan video  sadržaj dolazi sa sjevera Crne Gore, odnosno okoline Pljevalja.  Glavni akter snimka, tvrdi da nas smišljeno „truju“ te da „mi svi ćutimo i trpimo“:



„Palimo snijeg. Nema kapi vode, niti se snijeg topi. Evo vidi se na snimku. Vidi se na snimku. Pogledajte ovo tanko što je. Nema kapi vode. Je li ovo snijeg sa neba što nam pada ili je šta?“



„Braćo naša, truju nas i kažu da je korona. Pogledajte ovo!““



„Nije video namještaljka niti bilo šta, nego pogledajte ovo. Crni snijeg čista plastika. Izvolte! Je li korona, šta je? Trovanje, bre.“

Materijal je preko noći postao popularan u čitavom regionu, a mnogi koji su ga vidjeli, prokomentarisali su da se nešto čudno dešava.

Međutim istina je vrlo jednostavna. Profesor na Fizičkom fakultetu u Beogradu i ekspert za meteorologiju Vladimir Đurđević za Raskrikavanje.rs, kaže da je samo prvi utisak da se snijeg ne topi. Pojašnjava da se snijeg topi, ali je sama grudva puna tzv. vazdušnih džepova, koji upijaju tu vodu.

Naime, čim se plamen upaljača približi grudvi, Đurđević navodi da se, prvi kristali koji su na površini, otapaju i prelaze u tečno stanje, ali tu tečnost upija unutrašnjost grudve, odnosno uvlači u svoje mikrošupljine.



„Kao i sunđer, tako i u ovom slučaju grudva jednostavno upije većinu vode koja nastane topljenjem kristala, što stvara utisak kao da se grudva ne topi“, ističe Đurđević, dodajući da bi upaljač morao veoma dugo da se drži na površini grudve, da bi ona na kraju počela da se topi.

Voda i led su, kako kaže, profesor Đurđević, supstance koje vrlo loše provode toplotu, odnosno sporo je transportuju sa jedne na drugu lokaciju.



„To znaju i Eskimi, koji žive u igloima i koriste ovu osobinu snijega i leda da se izoluju od niskih temperatura spoljne sredine“, navodi on.

Profesor je i izveo logičan zaključak – da je snijeg zaista kao od plastike, kao što tvrde domaći i svjetski teoretičari zavjere, u nekom momentu bi, grudva i sama počela da gori poput plastične kese.

Takođe nije ni “čudo neviđeno” to što na grudvi ostaje crn trag, što se može vidjeti na popularnom snimku.

Đurđević pojašnjava da grudva „nagorijeva“ zato što na njenoj površini ostaje čađ (lanac ugljenika kao proizvod nepotpunog sagorijevanja), što se uvijek dešava kada je smanjen dotok kiseonika, kao u ovom slučaju.



„Kada je upaljač blizu objekta, u ovom slučaju grudve, dotok kiseonika se smanjuje što omogućava da je produkcija čađi veća nego inače, pa fini film vode koja se pojavi na površini grudve posle nekoliko sekundi jednostavno zadrži u sebi deo čađi. Ista stvar će se desiti ako plamen upaljača približimo nekom drugom čvrstom objektu, recimo staklu. Što je upaljač bliže objektu, što više smanjujemo dotok kiseonika, više će biti čađi“, saopštio je Đurđević.

Ovo bi, napominje, profesor, trebalo da znaju svi srednjoškolci pa i osnovci. Problem je, navodi on, što se prirodne nauke uče bez jasnog povezivanja sa stvarima koje su nam iskustveno poznate, odnosno sa onim sa čime se susrećemo svakog dana.

Sličnim tvrdnjama bavio se Rojters, ali su one tada iznošene u Americi. Tada je astronom Fil Plejt pojasnio da se snijeg topi, ali da se čini da ne kaplje jer ostatak grudve, koji je porozan, odnosno ima vazdušne džepove, upija vodu koja nastaje topljenjem.

Dakle, u video snimku iz Pljevalja, koji gotovo istovjetan kao i onaj iz Srbije, nije riječ o plastici, hemiji i koroni već je u pitanju lažna vijest.

Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.

Viralne objave: Lažna vijest

Autor:

Darvin Murić

Objavljeno:

05/04/2021

Ocjena:

Lažna vijest
In this article