Klikbejt

Nije počelo: Pogrešno interpretiran tekst Gardijana

Premijer Britanije, Kir Starmer, pokrenuo je tzv. “Koaliciju voljnih” – grupu zemalja koje su spremne da održe mir nakon što primirje stupi na snagu u Ukrajini.

Pixabay

Od tog momenta sve glasniji su pozivi da zapadni partneri pošalju svoje trupe na ukrajinsko tlo, na šta Rusija žustro reaguje. Glasan u tome bio je i francuski predsjednik, Emanuel Makron. Ali, za sada nema zvaničnih planova o tome.  

Portal Intermagazin ovih dana piše: (arhivirano: ovdje)

POČELO JE! BRITANIJA NAJAVILA RASPOREĐIVANJE TRUPA U UKRAJINI 

U tekstu se navodi: (arhivirano: ovdje) 

“Oni to planiraju ili kroz direktno učešće u borbenim dejstvima, ili kao deo međunarodnih mirovnih misija koje bi organizovala koalicija saveznika. O tome je 6. novembra izvestio britanski list Gardijan, pozivajući se na izvore u vojnom vrhu.”

Intermagazin je, zapravo, pogrešno interpretirao tekst Gardijana.  

tekstu od šestog novembra, naslovljenom: “Britanska vojska najavljuje prvu isporuku oklopnih vozila Ajaks – sa osam godina zakašnjenja”, Gardijan prenosi vrline i mane oklopnih vozila “Ajaks”, koja će biti isporučena na istočno krilo NATO-a. Na samom kraju teksta, u jednom pasusu se pominje rat, na šta se Intermagazin referiše, ali pogrešno. Radi kompletnije slike, evo prevoda cjeline:  

“Duga kašnjenja dovela su do pojave Ajaksa u četvrtoj godini rata u Ukrajini, gdje tenkovi i oklopna vozila nijesu uspjeli da postignu značajne pobjede ni za jednu stranu. Sukobom su dominirali jeftini jednosmjerni dronovi koji su postali sve efikasniji u uništavanju oklopa – koji se lako otkriva u blizini linije fronta.

 

Vojnici uključeni u program tvrdili su da to ne znači da je Ajaks postao gubljenje novca i rekli su da Velika Britanija ima drugačiji vojni pristup. „Ne bismo se borili kao Ukrajinci“, rekao je zastavnik garde Endru Rolinson, komandant vozila Ajaks, tvrdeći da ne bi bilo efikasno ako bi se jednostavno bacilo u rovovski rat u ukrajinskom stilu.

 

Iako su neki priznali da bi izviđačke funkcije Ajaksa mogle biti zamijenjene dronovima, Rolinson je takođe rekao da jeftinija tehnologija ima svoja ograničenja. „Ne moramo da razmišljamo, da čim je vjetrovito, ne možemo da postavimo naše dronove“, rekao je i naglasio da je kod mnogih jeftinih dronova trajanje baterije „oko 30 minuta do sat vremena“.

Britanska vojska bi ušla u rat ili se angažovala u mirovnim operacijama u poslijeratnoj Ukrajini ili negdje drugdje, sa saveznicima i koristila bi širok spektar vojnih kapaciteta, od borbenih aviona do pješadije, dodali su vojni izvori.

Izgradnja novih oklopnih izviđačkih vozila smatra se dijelom održavanja ukupnih vojnih kapa citeta Velike Britanije, a istovremeno zapošljava 4.100 ljudi u Velikoj Britaniji.

 

Ministarstvo odbrane je naručilo 589 vozila Ajaks i njihovih varijanti, a potpuna isporuka sada treba da bude završena krajem decenije.” 

Iz pomenutog proizilazi da su vojni izvori govorili o kompletnoj gotovosti britanske vojske, koja bi jednog dana mogla da uđe u neki rat, ne konkretno ukrajinski, ili da bude dio mirovnih snaga u toj zemlji. To je dio koji je pogrešno interpretiran.  

Da li će Britanija i “Koalicija voljnih” poslati trupe u Ukrajinu i kada – pitanje je od milion dolara.  

Britanski ministar odbrane, Džon Hili, rekao je da su evropske snage spremne ako predsjednik Rusije, Vladimir Putin, i predsjednik SAD, Donald Tramp, dogovore primirje. Američki mediji pišu da “Koalicija” ima “vjetar u leđa”, dok je bivši generalni sekretar NATO-a,Anders fog Rasmusen, nedavno poručio da se Ukrajina suočava sa “„vječnim ratom“ i sporom erozijom teritorije ukoliko Evropa dramatično ne poveća pritisak na Rusiju, uključujući raspoređivanje trupa i uspostavljanje raketnog i bespilotnog štita na teritoriji NATO-a kako bi zaštitila Ukrajinu od ruskih napada na njenu infrastrukturu.” 

Zbog svega navedenog, sporna objava dobija ocjenu – klikbejt. 

Ocjenu “Klikbejt” dobija medijski izvještaj čiji naslov nema uporište u samom tekstu koji slijedi. Ovakvi tekstovi i prilozi imaju cilj da senzacionalističkim naslovom privuku pažnju konzumenta/kinje, obećavajući sadržaj koji zapravo ne postoji i uglavnom se kreiraju iz finansijskog interesa odnosno zbog povećanja čitanosti.