(Kvazi)Nauka

Niti su majmunske boginje nuspojava kovid vakcina, niti je SZO objavila takvo “priznanje” 

Majmunske boginje, nekada rijetka bolest karakteristična za tropske krajeve Afrike, posljednjih godina se širi i van svog izvornog okruženja, izazivajući lokalne epidemije, paniku i pitanja o uzroku, a i spremnosti zdravstvenih sistema da odgovore na nove virusne prijetnje.

Podijeli

Majmunske boginje, nekada rijetka bolest karakteristična za tropske krajeve Afrike, posljednjih godina se širi i van svog izvornog okruženja, izazivajući lokalne epidemije, paniku i pitanja o uzroku, a i spremnosti zdravstvenih sistema da odgovore na nove virusne prijetnje. 

Svjetska zdravtvena organizacija (SZO) je, kako tvrde korisnici Fejsbuka, navodno priznala da su majmunske boginje prouzrokovane vakcinama protiv kovida. (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10) (arhivirano

“SZO priznala: „Majmunske boginje“ su nuspojava mRNA vakcina protiv kovida 

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) tiho je priznala da su takozvane „majmunske boginje“ zapravo nuspojava mRNA vakcina protiv kovida”. 

Portal Epoha je kao dokaz o priznanju naveo (arhivirano) informaciju da je su majmunske boginje navedene kao nus pojava vakcina u bazi podataka koju je razvila SZO. 

“Ovo priznanje nije objavljeno u medijima, ali je zakopano na WHO-ovoj web stranici VigiAccess, bazi podataka koja bilježi sve poznate nuspojave odobrenih lijekova i cjepiva”.

Tvrdnja da su majmunske boginje nus pojava kovid vakcina predstavlja pogrešno tumačenje javno dostupnih podataka iz baze VigiAccess. 

Kako funkcioniše sajt VigiAccess? 

VigiAccess je platforma koju je SZO pokrenula 2015. godine s ciljem da omogući javnosti uvid u bazu podataka o prijavljenim sumnjama na nuspojave lijekova i medicinskih proizvoda. 

Baza sadrži (arhivirano) prijave potencijalnih nuspojava ljekova i vakcina iz cijelog svijeta i ne postoje jasno definisani kriterijumi oko toga šta se i na koji način unosi u bazu.  

Dok je u nekim državama unose samo sumnje na povezane reakcije, u drugim se prijavljuje apsolutno svaki događaj koji se desi poslije upotrebe lijeka ili vakcine, bez obzira na uzročnu-posljedičnu vezu. 

Na sajtu VigiAccess istaknuta je napomena (arhivirano) da baza sadrži informacije o potencijalnim nuspojavama, odnosno stanjima koja su prijavljena nakon uzimanja lijeka ili korištenja medicinskog preparata. Dakle, prijave se ne mogu tumačiti kao dokaz da neki lijek ili vakcina uzrokuju prijavljenu nuspojavu. 

“Informacije na ovom veb-sajtu odnose se na moguće neželjene efekte, odnosno simptome i druge okolnosti koje su primijećene nakon upotrebe određenog medicinskog proizvoda, ali koje mogu, ali i ne moraju, biti povezane sa tim proizvodom ili uzrokovane njime. 

Informacije na VigiAccess-u o mogućim neželjenim efektima ne treba tumačiti kao dokaz da je medicinski proizvod ili njegova aktivna supstanca izazvala posmatrani efekat ili da je proizvod nebezbjedan za upotrebu. Potvrđivanje uzročne veze je složen proces koji zahtijeva temeljnu naučnu procjenu i detaljnu analizu svih dostupnih podataka. Zbog toga informacije na ovom sajtu ne predstavljaju potvrđenu vezu između nekog medicinskog proizvoda i neželjenog efekta”, istaknuto je na sajtu VigiAccess. 

Dakle, u slučaju vakcina protiv kovida, prijava nekog stanja u ovoj bazi znači samo da je to stanje zabilježeno nakon vakcinacije, ali ne i da je uzrokovano vakcinom. 

Na listi potencijalnih nuspojava za vakcinu Pfizer/BioNTech protiv kovida, među stotinama stanja, zaista se pojavljuju (arhivirano) i „majmunske boginje“, ali i mnoge druge bolesti i infekcije koje nemaju uzročno-posljedičnu vezu sa vakcinom. 

Potpuno je pogrešno tvrditi da je SZO priznala da su majmunske boginje nuspojava vakcine protiv kovida, jer su prijave u bazi VigiAccess niti je “priznanje” SZO-a, niti su dokaz o uzročno-posljedičnoj vezi vakcina i ljekova sa određenim stanjem ili bolešću.  

Na isti zaključak je ukazao i Rojters (arhivirano) u svojoj analizi, kao i kolege iz Raskrinkavanje.ba (arhivirano). 

Zbog svega navedenog, objavama dajemo ocjenu dezinformacija. 

Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija. 

In this article