Osim fudbalske predstave, pozornost svjetske javnosti skrenuli su anti-izraelski, odnosno pro-palestinski protesti u Oslu. Grupe ljudi okupile su se ispred stadiona, a došlo je čak i do upotrebe suzavca od strane policije.
S obzirom na to da su se palestinske zastave mogle vidjeti ispred stadiona, tako je jedan video krenuo da kruži društvenim mrežama. Postao je viralan i na njemu se mogu vidjeti talasi palestinskih zastava i čuti pjevanje u znak podrške Palestini. Videe prate navodi: (1, 2) (arhivirano: 1, 2)
Ovako su Norvežani dočekali reprezentaciju Izraela.
Strpali su im i pet golova u mrežu.
Pažljivijim pregledom videa primjetno je više nelogičnosti.
Natpisi na reklamama su nečitki, na gornjem dijelu tribina u jednom momentu sve zastave kao da su zamrznute, dok gledaoci više liče na tačkice, nego na ljude. Sve to govori da je možda prste uplela vještačka inteligencija (AI).
Na amaterskim snimcima sa meča, dostupnim na Jutjubu, vidi se publika, ali ne i more palestinskih zastava koje su prekrile jednu stranu stadiona.
Na spornom videu može se vidjeti ispis “Sora”, što je zapravo ime AI alata koji pretvara tekst u video. U pitanju je aplikacija koju je kreirala kompanija OpenAI, koja gazduje i najpopularnijim alatom današnjice – Chat GPT-jem.
Obrnutom pretragom segmenata sa stadiona iz videa, ne dolazi se do previše podataka, ali se dolazi do jednog profila na TikToku, gdje se može naći isti video, koji je pregledan više od šest miliona puta. Naziv profila je “Ai international”, što ukazuje na to da se bavi postavljanjem AI sadržaja.
Iz svega navedenog izvodi se zaključak da je sporni video zapravo nastao uz pomoć AI alata. Pritom, nijedan relevantan svjetski medij nije izvijestio o uvježbanoj koreografiji, pjesmi i stotinama, ako ne i hiljadama, zastava Palestine na tribinama u Oslu.
Zato pomenute objave dobijaju ocjenu – lažna vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.