Takve tvrdnje dijele se i na fejsbuku.
Portal IN4S (arhivirano) piše kako je Evropska unija zvanično „pauzirala“ pružanje finansijske pomoći Ukrajine posle spornih odluka ukrajinskih vlasti da ukinu nezavisnost ključnih antikorupcijskih institucija.
Istu vijest prenosi i srpska Politika, (arhivirano) navodeći da se obustava odnosi na finansijsku podršku u okviru dva velika programa: ERA (pomoć iz fondova zamrznute ruske imovine), u vrijednosti od 17,2 milijarde eura do kraja 2025. godine, i program Ukraine Facility od 12,5 milijardi eura. Kosovo online takođe piše o obustavi evropskih sredstava. Većina ovih medija poziva se ne izvještaje ukrajinskog medija.
Međutim, istina je malo drugačija.
Prema pisanju briselskog medija euractiv.com Brisel je predložio zamrzavanje 1,5 milijardi eura iz fondova EU za Ukrajinu nakon što Kijev nije sproveo reforme vezane za borbu protiv korupcije i vladavinu prava. Iz Evropske komisije, takođe su potvrdili da sredstva nijesu obustavljena, nego umanjena.
“Ukrajina je završila 13 od 16 mjera koje su prethodno dogovorene u okviru Fonda za Ukrajinu od 50 milijardi eura, koji je osnovan prošle godine radi podrške obnovi ratom razorene zemlje. To znači da će sada dobiti 3 milijarde eura umjesto očekivanih 4,5 milijardi eura u sljedećoj kvartalnoj isplati, rekao je portparol Evropske komisije Gijom Mersije”, a prenio je Euractiv.
Američki Bloomberg takođe piše da je novac redukovan, ali ne i zaustavljen.
“Zvaničnici EU su naglasili da odluka o smanjenju isplate pomoći nije direktna reakcija na kontroverzni antikorupcijski manevar Zelenskog. Međutim, blok ostaje duboko zabrinut zbog bilo kakvih promjena ukrajinskog antikorupcijskog zakonodavstva i pažljivo prati sljedeće korake Kijeva”, navodi se u tekstu.
Imajuću u vidu gore navedeno, ocjene pomenutih portala i objava na fejsbuku dobijaju ocjenu manipulisanje činjenicama.
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.