Tačan datum održavanja referenduma još nije utvrđen, svi punoljetni građani Republike Slovenije izjasniće se na pitanje: “Da li ste za to da Slovenija poveća izdvajanja za odbranu tako da ona 2030. godine dostignu tri odsto BDP-a godišnje?”.
Ova vijest je propraćena tvrdnjom da je ujedno raspisan i referendum o izlasku Slovenije iz NATO saveza.
“Slovenija: Raspisan referendum o članstvu u NATO”
Ovu tvrdnju su prenijeli u naslovu domaći portali Analitika (arhivirano), Antena M (arhivirano), Standard (arhivirano), In4s (arhivirano), Mondo.me (arhivirano), kao i regionalni Blic (arhivirano), Alo.rs (arhivirano), Srbija danas (arhivirano), Mondo.rs (arhivirano), Buka.com (arhivirano), Prelistaj.rs (arhivirano), Ekskluziva.ba (arhivirano).
Ista vijest je izazvala veliki broj reakcija i na društvenim mrežama. (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7) (arhivirano)
Tvrdnja da je u Sloveniji raspisan referendum o članstvu u NATO savezu nije sasvim tačna.
Šta se zapravo dogodilo?
Vladajuća stranka u Sloveniji Pokret sloboda, odnosno Gibanje Svoboda, najavila je da će pokrenuti konsultativni referendum o članstvu Slovenije u NATO-u.
Ova najava je uslijedila nakon što je u parlamentu izglasan savjetodavni referendum (arhivirano) o povećanju izdataka za odbranu, što je izazvalo podjelu unutar vladajuće koalicije.
Međutim, referendum o članstvu u NATO-u još nije zvanično raspisan, već je iz vladajuće partije u Sloveniji najavljeno da će predlog za njegovo raspisivanje biti podnijet u narednim danima.
Dakle, trenutno predstavlja samo političku inicijativu, a ne već zvanično raspisan referendum o članstvu u NATO-u.
Procedura pokretanja referenduma podrazumijeva (arhivirano) prije svega podnošenje predloga, što vladajuća stranka u Sloveniji Pokret sloboda još uvijek nije učinila. Inicijator, u ovom slučaju partija Pokret sloboda, formalno podnosi predlog za raspisivanje referenduma Državnom zboru.
Zatim slijedi parlamentarna rasprava, predlog se razmatra na sjednicama parlamentarnih odbora u čijoj je nadležnosti ovaj predlog i na plenarnoj sjednici parlamenta.
A nakon toga Državni zbor glasa (arhivirano) da li će raspisati referendum, za šta je potrebna prosta većina prisutnih poslanika da bi predlog prošao.
Nijedan od ovih koraka nije započet, samim tim, netačno je tvrditi da je u Sloveniji raspisan referendum o izlasku iz NATO saveza. Najava referenduma ne znači automatsko raspisivanje, jer je potrebno da inicijativa prođe formalnu proceduru u parlamentu.
Brojni mediji koji su prenijeli ovu informaciju pozivaju se na agenciju slovensku novinsku agenciju Sta kao izvor. Pretraga ključnih riječi ukazuje da ta novinska agencija nije izvijestila da je raspisan referendum o izlasku Slovenije iz NATO-a. Sasvim suprotno, prema poslednjoj dostupnoj informaciji agencije Sta (arhivirano), očekuje se da će vladajuća partija Pokret za slobodu predati ove sedmice, u periodu od 7. do 11. jula, predati predlog parlamentu.
Predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar pozvala je političare na odgovornost zbog najava savjetodavnog referenduma o pitanju povećanja izdvajanja za odbranu i izlasku Slovenije iz NATO-a.
Ona je istakla da “ne treba skakati sa jedne odluke na drugu” i da je potrebno da se strasti smire, uz razgovor svih strana.
Zbog svega navedenog, medijske i objave na društvenim mrežama ocjenjujemo ocjenom dezinformacija.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.