Portali koji objavljuju lažne vijesti nerijetko su izvor diskriminacije svih onih koji se na ovaj ili onaj način ne uklapaju u dominantnu matricu.

Portal Vaseljenska.net je 19. oktobra objavio članak pod naslovom:

Ne zna se ko je muško ko žensko: Pogledajte kako izgleda skup NATO oficira!

U članku se pozivaju na fotografiju sa Twittera.

Na tviteru kruži fotografija NATO oficira koji više podseća na gej paradu nego na oficire vojne alijanse.

Zapravo se radi o fotografiji koja je nastala prije šest godina, na konferenciji pod nazivom „Perspektive transrodne vojne službe širom svijeta“ održanoj u Vašingtonu 20. oktobra 2014, u okviru kampanje za omogućavanje transrodnim trupama da služe u američkim oružanim snagama.

Na fotografiji jesu predstavnice američkih savezničkih vojski, ali zapravo je među njima samo jedna predstavnica vojske članice NATO.

Na fotografiji su, s lijeva na desno, transrodne pripadnice vojski – majorka Alexandra Larsson iz švedskih oružanih snaga, narednica Lucy Jordan iz Vazduhoplovstva Novog Zelanda i majorka Donna Harding iz Službe za njegu Kraljevske australijske vojske, dok slušaju kaplarku Natalie Murray iz kanadske vojske.

Prema podacima iz 2017. godine spisak država koje zakonski ne diskriminišu ljude koji mogu ući u oružane snage na osnovu rodnog identiteta je kratak, i na njemu je trenutno 18 država koje su u potpunosti legalizovale LGBT vojnu službu. To su: Australija, Austrija, Belgija, Bolivija, Kanada, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Izrael, Holandija, Novi Zeland, Norveška, Španija, Švedska i Velika Britanija. Na spisku je 11 od ukupno 30 članica NATO.

Vrijedi napomenuti i to da je transfobija oblik diskriminacije, zasnovan na strahu, neznanju i mržnji, usmjeren protiv transseksualnih, transrodnih osoba.

Budući da se radi o staroj fotografiji sa skupa koji nimalo ne podsjeća na gej paradu, na kojoj nijesu „NATO oficiri“ već dominantno predstavnice vojski koje nijesu članice NATO, ovoj objavi dajemo ocjenu manipulacija činjenicama.

Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.

Vaseljenska: Manipulisanje činjenicama